Sukladno odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 82/08, 138/12 i 69/17), Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova kontinuirano prati napredak po pitanju ostvarenog stupnja ravnopravnosti spolova u području političke participacije. Premda članak 15. Zakona (spolna kvota) zbog specifičnosti izbornog procesa ne obuhvaća predsjedničke izbore, cijeli proces kandidature, izborne promidžbe i ishoda izbora svakako je potrebno razmatrati iz rodne perspektive u kontekstu aktualnih trendova.

Povodom najave raspisivanja izbora za Predsjednika/cu Republike Hrvatske, portal Libela objavio je pregled položaja žena u politici u Hrvatskoj, referirajući se na podatke različitih dionika, uključujući podatke Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.

U svojim godišnjim izvješćima o radu (poglavlje „Politička participacija“), kao i u recentnoj Rodnoj analizi parlamentarnih izbora 2024., Pravobraniteljica kontinuirano ukazuje da je u Hrvatskoj prisutan vrlo spor i zanemariv napredak po pitanju zastupljenosti žena u tijelima političkog odlučivanja te da trenutna dinamika promjena za sada ne ukazuje na željeno i očekivano unaprjeđenje položaja žena u području političke participacije. Hrvatska se nalazi ispod prosjeka EU na svim ključnim razinama, a posebno zabrinjavajući pokazatelji su rezultati posljednjih parlamentarnih izbora (2024.) kada je izabrano 25% žena, te rezultati posljednjih lokalnih izbora (2021.) kada je izabrano 27% žena. U Vladi RH je 11% žena, dok je jedini pozitivan primjer onaj koji je najmanje relevantan – na izborima za članove u Europski parlament iz Republike Hrvatske žene su redovito zastupljene u zadovoljavajućem omjeru, pa je tako na nedavnim izborima ove godine bilo kandidirano 46% žena i 54% muškaraca, a u Europski parlament je izabran jednak udio žena i muškaraca (6/6).

Politika je područje u kojem se žene moraju etablirati kao ravnopravne akterice i na taj način pružati uzor drugim ženama da u svim poslovnim sferama mogu računati na najviše upravljačke pozicije. Iz demokratskih procesa kao što je kandidatura za predsjednika/cu države vidljivo je na kojem je stupnju ravnopravnost spolova u području političke participacije. Na dosadašnjih 7 izbora za predsjednika/cu RH sudjelovalo je 60 kandidata, od čega 50 muškarca (83%) i 10 žena (17%). U šest navrata izabran je muškarac, a jedanput žena (ukupno 4 predsjednika i 1 predsjednica). Prema trenutnim najavama, na predstojećim predsjedničkim izborima trebao bi se kandidirati najveći broj žena do sada (4).

U skladu s prethodnim izjavama i priopćenjima, Pravobraniteljica ovim putem sve sudionike/ce izbora, javne osobe i dužnosnike/ce, medije i sveopću javnost, podsjeća na obvezu korištenja komunikacijskih obrazaca kojima se poštuju osobno dostojanstvo i ljudska prava drugih osoba; poziva ih da poštuju propisane komunikacijske standarde i vode računa o načinu na koji će komunicirati s javnošću i s kandidatima i kandidatkinjama konkurentskih političkih stranaka, te da koriste retoriku lišenu rodnih stereotipa, seksizma i bilo koje vrste diskriminirajućih poruka temeljem spola, bračnog i obiteljskog statusa i spolne orijentacije, te drugih diskriminacijskih osnova.