Izvješće o radu Pravobraniteljice za 2021., čini presjek godišnjeg rada institucije i slučajeva te ukazuje na pojedine trendove vezano za diskriminaciju. Iako su 2021. obilježili izazovi vezani uz okolnosti pandemije bolesti COVID-19 i posljedice potresa, nastavljen je proaktivni rad Pravobraniteljice. U 2021. Pravobraniteljica je radila na ukupno 2.327 predmeta (16,8% više nego u 2020.). Pravobraniteljica je kao nositeljica i/ili partnerska organizacija sudjelovala u 6 projekata financiranima sredstvima EU i/ili iz drugih međunarodnih izvora te u 1 projektu financiranom sredstvima Grada Zagreba.

U 2021. zaprimljeno je 610 novih pritužbi koje su se većinom odnosile na zaštitu žena - 71,6%. Prema području diskriminacije najveći broj pritužbi odnosio se na područje socijalne sigurnosti, uključujući i područje socijalne skrbi, mirovinskog i zdravstvenog osiguranja (29,2%), područje ostvarivanja radnih prava (19,5%), i zatim na upravu (13,1%). Na javno informiranje i medije odnosilo se 11,2% pritužbi, na pravosuđe 7,4%, na zdravstvenu zaštitu 7,0%, obrazovanje, znanost i sport 5,1%; te na ostala područja u manje od 2,5% pritužbi.

Pravobraniteljica je ukupno tijekom izvještajne godine uputila 1.451 odluku (418 preporuka, 312 upozorenja i 721 prijedlog). Pravobraniteljica bilježi visokih 97,7% uvažavanja njezinih odluka.

Pravobraniteljica se u 2 sudska postupka umiješala na strani tužiteljice.

Najviše pritužbi zaprimamo u području rada, zapošljavanja i socijalne sigurnosti koje čine udio od 48,7%. Prema pritužbama građanki, majčinstvo i nadalje ostaje glavni izvor rodne diskriminacije žena na tržištu rada.

I u 2021. godini nastavio se, iako usporeno, rast nasilja u obitelji kaznene prirode, kao i trend porasta broja ubijenih žena od strane bliskih osoba, usprkos padu ukupnog broja ubijenih žena te su žene i dalje, u velikoj većini, žrtve nasilja u obitelji.

Bilježimo i značajan porast broja slučajeva spolnog uznemiravanja potaknuto građanskim inicijativama koje su žrtvama pružile javnu platformu za iznošenje svojih svjedočenja, kao što je bila primjerice inicijativa #nisamtražila. Pravobraniteljica je pokrenula intenzivnu suradnju s brojnim udrugama i institucijama kojima je pružala stručnu pomoć i to kroz ukupno 21 održan sastanak i edukaciju, a s ciljem unaprjeđenja internih pravnih okvira i povećanja znanja i osposobljenosti za postupanje u slučajevima spolnog uznemiravanja.

Prema prvim rezultatima Popisa stanovništva, kućanstava i stanova u RH 2021., broj stanovnika smanjio se za 396.360 osoba, odnosno 9,25%. Pravobraniteljica je nastavila isticati da učinkovita demografska politika mora biti usko povezana s ostvarivanjem ustavnog načela ravnopravnosti spolova te treba uključivati ekonomsko osnaživanje žena uz provođenje mjera za usklađivanje poslovnih i obiteljskih obveza, kao i veće uključivanje muškaraca (očeva) u brigu i skrb o djeci. RH je i dalje među državama članicama EU u kojoj muškarci (očevi) najmanje koriste rodiljne i roditeljske potpore, samo njih 3,9%. U području roditeljske skrbi očevi najčešće iskazuju nezadovoljstvo odlukom o roditeljskoj skrbi nadležnih tijela – centara za socijalnu skrb i sudova te pasivnošću i nepoduzimanjem adekvatnih i žurnih mjera nadležnih centara, dok majke ukazuju na nesenzibiliziranost stručnih osoba vezano uz nasilje u obitelji kojem su bile prethodno izložene u obiteljskoj/partnerskoj zajednici.

Izvještajno razdoblje je obilježeno nizom manifestacija netolerancije, neuvažavanja, isključivosti te nasilja u odnosu na pripadnike/ce spolnih i rodnih manjina, osobito u političkom diskursu te je zabilježeno gotovo dvostruko povećanje zločina iz mržnje motiviranog spolnom orijentacijom i rodnim identitetom, a prvi puta u zadnjih 10 godina zabilježeni su i slučajevi zločina iz mržnje u vrijeme održavanja Povorke ponosa. Pravobraniteljica je u 2021. nastavila zaprimati pritužbe transrodnih osoba koje su se odnosile na diskriminaciju temeljem rodnog identiteta, a posebno u području prava na pristup zdravstvenim uslugama.

Pravobraniteljica je sudjelovala u brojnim aktivnostima s ciljem edukacije različitih dionika u području obrazovanja o pitanjima ravnopravnosti spolova, uključujući učenike/ce, studente/ice, učitelje/ice i nastavnike/ce.

Iako je došlo do pozitivnih poboljšanja u području medijskih izvještavanja o rodno utemeljenom nasilju, medijski sadržaji i dalje obiluju senzacionalizmom i narušavanjem privatnosti i dostojanstva žrtava nasilja.

Nakon lokalnih izbora, u sva predstavnička i izvršna tijela JLP(R)S-a izabrano je 27% žena, pri čemu je u predstavnička izabrano 29% žena, a u izvršna tijela 11% žena što ukazuje da su izvršne pozicije i dalje ženama izrazito nedostupne te da kvote propisane ZRS-om ne ostvaruju svoju zadaću u osiguravanju uravnotežene zastupljenosti žena i muškaraca u procesima odlučivanja.

Na područje reproduktivnog zdravlja i prava žena značajan utjecaj imaju pandemijske okolnosti, koje već drugu godinu zaredom dodatno produbljuju i inače prisutne poteškoće s kojima se žene suočavaju u ovom području. Vezano uz porez na menstrualne potrepštine, o kojem je tijekom godine provođena široka javna diskusija, prijedlogom Vlade RH, PDV na te proizvode smanjen je (25.3.2022.) na 13%, a što je u skladu i s ranijim preporukama Pravobraniteljice, kao i Rezolucijom Europskog parlamenta o ravnopravnosti spolova i politikama oporezivanja u EU.

Godinu su obilježile i aktivnosti usmjerene na ravnopravnost žena u sportu. Od posebne je važnosti činjenica da je Županijski sud u Rijeci, pravomoćnom presudom potvrdio raniju odluku Pravobraniteljice o diskriminaciji rukometne sutkinje, koja je zbog trudnoće bila neopravdano uklonjena s međunarodne liste rukometnih sudaca.

Pravobraniteljica značajnu pažnju pridaje rješavanju problema posebno osjetljivih društvenih skupina koje su u riziku višestruke diskriminacije poput žena u ruralnim područjima, žena s invaliditetom, pripadnica nacionalnih manjina, oštećenica kaznenim djelom prostitucije, ovisnica i žrtava trgovanja ljudima, posebice žena i djece.

Niti u 2021. godini nije donesena nacionalna politika za promicanje ravnopravnosti spolova, već je tek proveden postupak izrade Nacionalnog plana za ravnopravnost spolova za razdoblje od 2021. do 2027. godine s pripadajućim Akcijskim planom. Donošenje strateškog okvira za provedbu politike ravnopravnosti spolova nužno je kao podloga za djelovanje mehanizama za provedbu ZRS-a te Pravobraniteljica preporučuje žurno donošenje navedenog plana.

Kontinuirano smo pratili proces izrade i donošenja zakona, propisa i javnih politika te smo iz aspekta ravnopravnosti spolova razmotrili 82 nacrta i prijedloga istih, dok smo putem javnog savjetovanja (platforme e-savjetovanje) dali prijedloge i preporuke na 29 nacrta i prijedloga zakona te propisa i javnih politika.

Temeljem postupanja po pritužbama građana/ki, kao i provedenim istraživanjima i analizama, u cjelovitom Izvješću o radu za 2021., dajemo ukupno 64 opisa slučajeva i 125 preporuka razvrstanih po područjima rada na koja se odnose.

Izvješće o radu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2021. prihvaćeno je na 16. sjednici Hrvatskoga sabora 24. svibnja 2023., sa 114 glasova "za", 6 "protiv", 1 "suzdržan".

Izvješće o radu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2021. godinu (.pdf)

Sažetak Izvješća o radu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2021. godinu (.pdf)

*******************************************************************************************************

Iz medija:
Press032.com, 4.11.2022.
Zadarski list, 11.4.2022.
Večernji list, 11.4.2022.
Večernji list BiH, 11.4.2022.
Novi list, 11.4.2022.
24sata, 11.4.2022.
24sata (online), 10.4.2022.
Politikaplus.com, 10.4.2022.
Šibenski list, 10.4.2022.
Hrt.hr, 10.4.2022.
Nacional,10.4.2022.
N1, 10.4.2022.
Jutarnji list, 10.4.2022.
Dnevnik.hr, 10.4.2022.
Index.hr, 10.4.2022.
Glas Istre, 10.4.2022.