Uoči intenzivnog razdoblja u kojemu u tekućoj kalendarskoj godini slijedi održavanje tri redovna politička izbora (izbor zastupnika/ca u Hrvatski sabor, izbor članova/ica u Europski parlament i izbor Predsjednika/ce Republike Hrvatske), Pravobraniteljica sve sudionike/ce izbora, javne osobe i dužnosnike/ce, medije i sveopću javnost - podsjeća na obvezu korištenja komunikacijskih obrazaca kojima se poštuju osobno dostojanstvo i ljudska prava drugih osoba.

Sukladno odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 82/08 i 69/17), zabranjeno je javno predstavljanje žena i muškaraca na uvredljiv, omalovažavajući ili ponižavajući način. U skladu s time, nisu dozvoljeni pokušaji diskreditiranja političkih konkurenata koristeći uvredljive, omalovažavajuće ili ponižavajuće kvalifikacije druge osobe s obzirom na spol, bračni status, obiteljski status ili spolnu orijentaciju. Sukladno Izbornom etičkom kodeksu (NN 75/16) i Izbornom etičkom kodeksu u izborima članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske (NN 43/19) u predizbornom nadmetanju nije dopušteno pozivati na nasilje, širiti nacionalnu, vjersku ili rasnu mržnju te poticati neravnopravnost spolova.

Na važnost odgovornog komuniciranja od strane svih sudionika javne rasprave za vrijeme trajanja predizbornih/izbornih kampanja u državama članicama ukazala je i Europska mreža tijela za jednakost (EQUINET). U Preporukama za suzbijanje diskriminacije i govora mržnje u predizbornim kampanjama (2019.). EQUINET podsjeća da sloboda izražavanja nije apsolutna i da oblici izražavanja koji šire, potiču, promiču i opravdavaju nesnošljivost po bilo kojoj diskriminacijskoj osnovi nisu prihvatljivi niti dozvoljeni u javnom diskursu.

U Preporuci CM/Rec(2019)1 o prevenciji i suzbijanju seksizma Odbor ministara Vijeća Europe ukazuje na to da su žene na položajima moći ili vlasti, uključujući javne osobe, posebne mete seksizma jer se smatra da su odstupile od društvenih rodnih normi koje isključuju žene iz javnih prostora ili s položaja autoriteta. Žene koje rade u javnom sektoru, uključujući izabrane članice tijela koja donose odluke, na svim razinama se nerijetko suočavaju s izazovima u pogledu svog dostojanstva, legitimnosti i autoriteta zbog seksizma i seksističkog ponašanja. Stoga Vijeće Europe državama članicama preporučuje da potiču promicanje pozitivne slike žene kao aktivne sudionice u društvenom, ekonomskom i političkom životu.

U skladu s navedenim, Pravobraniteljica podsjeća da političari i političarke, kao javne osobe koje već obnašaju javnu dužnost ili pretendiraju doći na poziciju na kojoj se donose odluke i predstavljati svoje sugrađanke i sugrađane na lokalnoj, nacionalnoj i(li) čak međunarodnoj razini, svojim ponašanjem i izražavanjem postavljaju standarde javnog komuniciranja, daju primjer drugima te stoga snose veću društvenu odgovornost za izgovorenu riječ i poruku koju upućuju javnosti.

Poput političara/ki, odgovornost snose i mediji koji su dužni izbjegavati diskriminacijsko izvještavanje i/ili naslove kojima se, između ostalog, u prvi plan stavljaju privatne i intimne informacije (ili fotografije) kandidata i kandidatkinja, koje ni na koji način nisu povezane s njihovim političkim djelovanjem ili programom niti su od javnog interesa. Mediji su dužni odgovorno i vjerodostojno prenositi informacije kako se izjave aktera izbornog procesa ne bi pogrešno interpretirale, izbjegavajući pritom tendencioznost i senzacionalizam, te posebno sve oblike seksizma.

Slijedom navedenoga, Pravobraniteljica poziva sve političke stranke, javne osobe i dužnosnike/ce, kandidate i kandidatkinje i ostale sudionike/ce (pred)izborne promidžbe da poštuju navedene komunikacijske standarde, da vode računa o načinu na koji će komunicirati s javnošću i s kandidatima i kandidatkinjama konkurentskih političkih stranaka te da koriste retoriku koja mora biti lišena rodnih stereotipa, seksizma te bilo koje vrste diskriminirajućih poruka temeljem spola, bračnog i obiteljskog statusa i spolne orijentacije, te drugih diskriminacijskih osnova.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova temeljem svojih nadležnosti propisanih Zakonom o ravnopravnosti spolova, iz pozicije neovisnog i samostalnog tijela mora djelovati nepristrano, što znači da za vrijeme (pred)izborne promidžbe ne smije djelovati na način da se njezino postupanje može protumačiti kao kritiziranje određene političke opcije ili svrstavanje na stranu neke druge političke opcije. Zbog toga Pravobraniteljica u pravilu medijski ne istupa za vrijeme trajanja predizbornih/izbornih kampanja, kada neizbježno dolazi do zaoštravanja političke retorike u javnom prostoru i kada politički akteri svojim izjavama nastoje izazvati pažnju javnosti te na taj način dobiti na medijskoj vidljivosti. Stoga Pravobraniteljica ne komentira svaku pojedinačnu izjavu koja se pojavi u medijima vezano uz područje rodne ravnopravnosti, već istupa jedino u slučajevima eklatantnog i grubog kršenja načela ravnopravnosti spolova, dok se na cjelokupan predizborni i izborni proces analitički osvrne nakon provedbe izbora, u skladu s ustaljenom praksom (vidjeti priopćenja s prethodnih izbora; npr. lokalni izbori 2021., parlamentarni izbori 2020.).