Glavna stranica
Dobro došli na Wikipediju,
Istaknuti članak
Dora ili Hrvatska pjesma za Pjesmu Eurovizije glazbeno je natjecanje koje se održava jednom godišnje u organizaciji Hrvatske radiotelevizije (HRT), a predstavlja hrvatski nacionalni izbor pjesme za Pjesmu Eurovizije. Obično se priređuje u veljači i/ili ožujku. Iako joj je najčešći domaćin Opatija, i to Kristalna dvorana hotela Kvarner, nekoliko se puta održala u Zagrebu. Dora, kakva je poznata danas, prvi se put organizirala 1993. godine. Predstavnik se za Euroviziju također birao godinu ranije, ali nije mogao nastupiti jer Hrvatska, to jest Hrvatska radiotelevizija, nije uspjela postati članicom EBU-a. Dora redovito bilježi veliku gledanost, a može se pratiti preko Prvoga programa HRT-a, Hrvatskoga radija i službenih online platformi HRT-a.
Iako je svoje prvo "pravo" izdanje doživjela 1993. godine, pod imenom Dora, koje je dobila prema hrvatskoj skladateljici Dori Pejačević, poznata je od 1995. godine. Za tu je promjenu bila zaslužna Ksenija Urličić, tadašnja glavna urednica projekta i pokretačica Dore uopće. Dotada se natjecanje održavalo kao Crovizija (1992.) i Hrvatski televizijski festival (1993. – 1994.).
Jeste li znali...
- ... da će se Mliječni put sudariti s Andromedom za oko 4 milijarde godina?
- ... da je Venera jedina planeta koja se rotira u suprotnom smjeru u poređenju s ostalim planetama Sunčevog sistemа?
- ... da su ptice jedini preživjeli potomci dinosaura?
- ... da knjiga U potrazi za izgubljenim vremenom Marcela Prousta sadrži oko 9.609.000 tipografskih znakova, što je čini najdužom knjigom na svijetu?
- ... da je Zemlja jedina poznata planeta s vodom u tečnom agregatnom stanju na svojoj površini?
- ... da na Antarktiku ima više od 70 jezera koja leže hiljadama metara ispod leda?
- ... da ljudski mozak ima kapacitet skladištenja memorija od oko 2,5 petabajta (miliona gigabajta)?
- ... da kraljica termita dnevno položi 30.000 jaja?
Aktualni događaji
- 3. januara – Tijekom zračnih udara Sjedinjenih Američkih Država na više lokacija u Caracasu, američke oružane snage zarobile su predsjednika Venezuele Nicolása Madura (na slici) i prvu damu Ciliju Flores.
- 1. januara – Bugarska usvojila euro kao službenu valutu, zamijenivši bugarski lev, i time postala 21. članica eurozone.
- 28. decembra – Velika narodna pobuna u Islamskoj republici Iranu protiv režima ajatolaha Hamenei. U okolnostima opće krize, deseci trgovaca i obrtnika iz Velikog bazara u Teheranu pokrenuli su prosvjede, koji su se potom nastavili kroz mjesec januar. Uslijedio je prekid pristupa internetu, koji je onemogućio prijenos informacija, te su izbili žestoki sukobi u kojima je, prema svjedočanstvima, poginulo nekoliko stotina ljudi.
Aktualne teme: Invazija Rusije na Ukrajinu (dio Rusko-ukrajinskog rata)
Nedavne smrti: Béla Tarr ·
Na današnji dan
- 1559. – Elizabeta I okrunjena kao engleska kraljica u Westminsterskoj opatiji u Londonu, čime započinje plodno elizabetansko doba.
- 1919. – Članovi Freikorpsa brutalno mučili i ubili komunističke revolucionare Rosu Luxemburg i Karla Liebknechta, čime je završen Spartakistički ustanak u Berlinu.
- 1992. – Evropska zajednica je priznala bivše jugoslavenske republike, Sloveniju i Hrvatsku, kao samostalne države.
- 1998. – Nakon žestokih protesta opozicije prethodnoga dana, održana je mirna inauguracija Mila Đukanovića na mjesto predsjednika Crne Gore.
- 2001. – Wikipedia (logo na slici), multijezična slobodna internetska enciklopedija, započela s radom za javnost.
Ostali događaji: 14. januara · 15. januara · 16. januara
Slika sedmice
|
Rukomet je ekipni sport, u kojem igra 6 igrača + golman na jednoj strani, protiv isto tako formirane suparničke ekipe. Igra traje dva puta po 30 minuta, a cilj je dati više golova od protivnika. Ovaj ekipni sport se prije igrao na vanjskim, mahom betonskim terenima, da bi vremenom potpuno prešao u zatvorene dvorane sa parketom ili nekom drugo specijalnom podlogom. Autor: Wenflou |
O Wikipediji
Wikipedija je slobodna mrežna enciklopedija koju razvijaju dobrovoljci. Svatko s pristupom internetu može doprinositi njenom sadržaju, pridržavajući se utvrđenih pravila i smjernica.
Prvo izdanje Wikipedije, na engleskom jeziku, započeto je 15. januara 2001. Izdanje na srpskohrvatskom jeziku započeto je 16. februara 2002.
Wikipedija je dostupna na više od 300 jezika i sadrži ukupno 66.323.423 članka, od čega je 461.338 na srpskohrvatskom.
Dosad je na Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku račun izradilo 318.705 korisnika, od čega je 366 aktivnih (s najmanje jednom izmjenom u proteklih 30 dana).
Novosti na Wikipediji
- Od 15. januara do 5. februara 2026. – Održava se drugo izdanje uređivačke kampanje 1Lib1Ref.
- Od 1. do 30. novembra 2025. – Održalo se peto izdanje uređivačkog maratona Mjesec Azije.
- 4. maja 2025. – Nakon prijenosa natuknica i naknadnog pregleda završeno spajanje Wikirječnika na bosanskom jeziku i Wikirječnika na srpskohrvatskom jeziku.
- 19. aprila 2025. – Započeto spajanje Wikirječnika na bosanskom jeziku i Wikirječnika na srpskohrvatskom jeziku nakon postignutog konsenzusa između zajednica.
- 16. aprila 2025. – Tokom Uređivačkog maratona povodom Međunarodnog dana Roma izrađena 3 članka vezana za romsku zajednicu.
- 14. aprila 2025. – Tokom Akcije sređivanja šablona pregledana 634 šablona; nekorišteni šabloni svedeni na minimum.
Srodni projekti
Wikipedija je pohranjena na serverima Fondacije Wikimedija, neprofitne organizacije koja upravlja i mnogim drugim projektima:
-
Ostava
Skladište datoteka -
MediaWiki
Razvoj wiki-softvera -
Meta-Wiki
Koordinacija projekata -
Wikiknjige
Slobodne knjige i priručnici -
Wikipodaci
Slobodna baza znanja -
Wikinovosti
Slobodni izvor vijesti -
Wikicitat
Slobodni zbornik citata -
Wikiteka
Slobodna biblioteka -
Wikivrste
Katalog bioloških vrsta -
Wikiverzitet
Obrazovni materijali -
Wikivodič
Slobodni putni vodič -
Wikirječnik
Slobodni rječnik