Međunarodni dan borbe protiv homofobije, transfobije i bifobije obilježava se 17. svibnja s obzirom na to da je na taj datum 1990. godine homoseksualnost uklonjena kao bolest iz Međunarodne klasifikacije bolesti Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Povodom 75. obljetnice Opće deklaracije o ljudskim pravima ovogodišnja tema Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, transfobije i bifobije (IDAHOBIT) – „Uvijek zajedno: ujedinjeni u raznolikosti” – pravodoban je podsjetnik da su svi ljudi, bez obzira na to tko su, koga vole i kako vide i definiraju sami sebe, rođeni slobodni, s jednakim dostojanstvom i pravima.

Svjedočimo porastu retorike protiv LGBTIQ osoba potaknute dezinformacijama i lažnim diskursima, koja često dovodi do nasilja, uznemiravanja i stigmatizacije. Izvješća Međunarodnog udruženja lezbijki, homoseksualaca, biseksualnih, transrodnih i interseksualnih osoba (ILGA) i Agencije EU za temeljna prava (FRA) upućuju na sve veće razine nasilja, diskriminacije i isključenosti LGBTIQ osoba u Europi. Sukobi, krize i izvanredna humanitarna stanja često dodatno povećavaju ranjivost LGBTIQ zajednice. Neprihvatljivo je da se ljudska prava i dalje krše i zloupotrebljavaju na temelju seksualne orijentacije i rodnog identiteta. EU je ove godine pozvala svih 67 državnih jurisdikcija u svijetu koje i dalje kriminaliziraju homoseksualnost, od kojih 11 sporazumne istospolne odnose kažnjavaju smrtnom kaznom, da odmah okončaju tu diskriminacijsku praksu.

Nažalost, nasilju nad LGBTIQ osobama svjedočimo i u Republici Hrvatskoj. U posljednjih nekoliko godina Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova kontinuirano u svojim izvješćima o radu ukazuje na nepovoljno društveno okruženje i nisku razinu uključivosti hrvatskog društva u odnosu na LGBTIQ zajednicu. Na takve okolnosti posebno ukazuje istraživanje Agencije EU za temeljna prava (FRA) iz 2020., prema  kojem se 47% ispitanika/ca u Hrvatskoj gotovo nikad ne izjašnjava otvoreno o svojoj istospolnoj orijentaciji, a u okviru zemalja obuhvaćenih istraživanjem, Hrvatska je zemlja s najvećim postotkom učenika/ca koji skrivaju svoju pripadnost LGBTIQ zajednici (51%). Pored navedenog, Hrvatska spada u skupinu od nekoliko zemalja u kojima je preko 40% ispitanika/ca iskazalo da izbjegava određene lokacije zbog straha od nasilja zbog svoje pripadnosti LGBTIQ zajednici. Na nisku razinu sklonosti mladih LGBTIQ osoba otvorenom izjašnjavanju o vlastitom LGBTIQ identitetu zbog straha od odbacivanja, diskriminacije i nasilja upućuje i istraživanje „Iskustva i potrebe mladih LGBTIQ osoba u Hrvatskoj“ (2022.) udruge Lori, a istraživanje Zagreb Pride-a „Brutalna stvarnost II“ pokazuje da je gotovo 2/3 ispitanika/ca doživjelo nasilje zbog svoje spolne orijentacije, rodnog identiteta, izražavanja ili spolnih karakteristika, dok je tek svaka jedanaesta žrtva to nasilje prijavila. 

Prisutnost netrpeljivosti prema LGBTIQ osobama je vidljiva na svim društvenim razinama, a prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u 2022. je evidentirano 8 slučajeva zločina iz mržnje zbog spolnog opredjeljenja odnosno rodnog identiteta. Tijekom 2022., Pravobraniteljica je zaprimila ukupno 34 pritužbe vezane uz zaštitu prava LGBTIQ osoba. Gledajući po društvenim područjima, najveći dio zaprimljenih pritužbi se odnosio na neprimjereno prikazivanje LGBTIQ osoba i zajednice u medijima, dok se nešto manji broj pritužbi odnosio na dobivanje i nabavu roba, pružanje i pristup uslugama, statusna pitanja vezana uz životno partnerstvo osoba istog spola, pravni status i zaštitu transrodnih osoba te nasilje i zločine iz mržnje.