U Hotelu Dubrovnik u Zagrebu održana je međunarodna konferencija „Dostupnost sigurnog i zakonitog pobačaja: Problem uskraćivanja zdravstvene skrbi na temelju vjere ili savjesti“. Konferenciju su organizirali Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI) u suradnji s Centrom za reproduktivna prava (Center for Reproductive Rights) i Inicijativom liječnika/ca za reguliranje priziva savjesti u medicini.

Pozdravni govor održala je pravobraniteljica Višnja Ljubičić, naglasivši da se radi o važnoj temi za raspravu s obzirom na brojne prepreke u dostupnosti zdravstvene usluge prekida trudnoće. U izlaganju je sumirala najbitnije informacije iz perspektive rada institucije Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova prikupljene tijekom proteklih godina, uključujući podatke iz samostalno provedenih istraživanja, iskustva iz rada na pritužbama i podatke o ljudsko-pravnim standardima u ovom području. Podsjetila na presude Europskog suda za ljudska prava i na preporuke UN-ovog CEDAW odbora.

U skladu s predviđenim programom, na konferenciji su izlaganja održale stručnjakinje i stručnjaci u području reproduktivnog zdravlja i prava žena, uključujući izlagačice iz drugih zemalja (Slovenija, Italija, Moldavija). Prema podacima iz 2020., u Italiji je u prizivu savjesti 64,6% ginekologa, 44,6% anesteziologa i 36,2% nemedicinskog osoblja, dok se prema podacima iz 2016. procjenjuje da je između 12% i 15% prekida trudnoće obavljeno protupravno. U Sloveniji, koja ima izrazito nisu stopu liječničkog priziva savjesti (samo 10 liječnika/ca - 3%), stopa prekida trudnoće je jedna od najnižih u Europi, a prekid trudnoće i kontracepcija pokriveni su zdravstvenim osiguranjem. Slovenija ima slične poteškoće kao Hrvatska po pitanju nedostatnog broja ginekoloških timova u mreži primarne zdravstvene zaštite.

Na konferenciji su raspravljene već dugi niz godina poznate poteškoće oko pružanja zdravstvene skrbi u ovom području, poput velikog broja liječnika u prizivu savjesti, visokih cijena prekida trudnoće, pojave protupravnih prekida trudnoće (koji se u neovlaštenim ordinacijama registriraju kao spontani pobačaji), kao i poteškoće koje se do sada nisu spominjale u javnom diskursu, poput neusklađenosti u postupanju zdravstvenih ustanova vezano uz omogućavanje medikamentoznog prekida trudnoće (npr. KB Merkur omogućuje ga samo u slučaju smrti ploda).

Konferencijom je istaknut nedostatak nacionalnih smjernica i potreba da se zdravstvena skrb uskladi s međunarodnim ljudsko-pravnim i zdravstvenim standardima. U tom smislu spomenute su presude Europskog suda za ljudska prava (R.R. protiv Poljske, Pichon i Sajous protiv Francuske), recentni dokumenti organizacija poput WHO (Abortion care guideline, 2022; Guideline on self-care interventions for health and well-being, 2022), FIGO (Conscientious objection: a barrier to care, 2021), srodni dokumenti u nacionalnom kontekstu (Analiza Pučke pravobraniteljice, Priziv savjesti u reproduktivnoj medicini) i brojni drugi. Spomenuti su rezultati ankete HRT-a o stavovima građana/ki o prekidu trudnoće.


Iz medija:
HINA.hr, 21.4.2023.
HRT.hr, 21.4.2023.
Dnevnik.hr, 21.4.2023.
Telegram.hr, 21.4.2023.
NoviList.hr, 21.4.2023.
Nacional.hr, 21.4.2023.
Tportal.hr, 21.4.2023.
N1info.hr, 21.4.2023.
SlobodnaDalmacija.hr, 21.4.2023.
Sibenski.SlobodnaDalmacija.hr, 21.4.2023.
GlasIstre.hr, 21.4.2023.
Reci.hr, 21.4.2023.
Novi list, 22.4.2023.
Večernji list, 22.4.2023.
Zadarski list, 22.4.2023.
Danas.hr, 23.4.2023.
Vecernji.hr, 23.4.2023.
Iusinfo.hr, 24.4.2023.
Totalinfo.hr, 26.4.2023.
Večernji list, 13.5.2023.