Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova tijekom posljednje tri godine u više navrata kroz ispitne postupke, godišnja izvješća o radu te putem svojih priopćenja nadležnim tijelima ukazivala na zaprimanje pritužbi majki - zaposlenica tvrtki nad kojima je proveden postupak stečaja za vrijeme dok su koristile rodiljni i/ili roditeljski dopust. U navedenim slučajevima majke su isticale poteškoće koje su imale pred Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (dalje: HZZO) koji im je, uslijed brisanja tvrtke poslodavca, o čemu nisu bile obaviještene, retroaktivno s danom brisanja tvrtke iz sudskog registra ukidao status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju. Za posljedicu retroaktivnog odjavljivanja statusa osiguranika, pritužiteljice su pozivane na povrat nepripadajuće naknade koja im je isplaćivana za razdoblje za koje im je retroaktivno ukinut status osiguranica zbog gubitka radnog statusa. Također, pritužiteljice su ukazivale i na poteškoće koje su imale prilikom ostvarivanja svojih prava pred Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje (dalje: HZMO) i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje. U pravilu, radilo se o majkama s djecom u dobi od godine dana, koje su ostale bez posla, ponekad i bez mogućnosti ostvarivanja naknade za vrijeme nezaposlenosti, te im je povrat sredstava, čiji iznos je u nekim slučajevima premašivao i 20 tisuća kuna, predstavljao iznimno teško ekonomsko opterećenje.

U ispitnim postupcima povodom zaprimljenih pritužbi Pravobraniteljica je utvrdila da su navedeni slučajevi izravna posljedica propusta savjesnog i urednog postupanja stečajnih upravitelja/ica u tvrtkama-poslodavcima u pogledu izvršavanja obveza iz čl.89.st.1.t.8. Stečajnog zakona, odnosno propusta da HZMO-u podnesu odgovarajuće isprave koje se odnose na radnopravni status osiguranika. Na taj način su pritužiteljice ostajale u statusu osiguranika u mirovinskom i zdravstvenom osiguranju po osnovi radnog odnosa, ne znajući za stečaj poslodavca i brisanje tvrtke iz registra trgovačkih društava.

Zakonom o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona („Narodne novine“, br. 36/22.)  dopunjen je čl.89.st.1.toč.8. Stečajnog zakona na način da je, pored obveze stečajnog upravitelja da dostavi HZMO-u isprave koje se odnose na radnopravni status osiguranika, navedena obveza propisana i u odnosu na HZZO, kojem će ubuduće stečajni upravitelj također morati dostaviti navedene isprave. Nadalje, uvedena je obveza suda da rješenje o otvaranju i zaključenju stečajnog postupka, kao i rješenje o zaključenju stečajnog postupka, dostavi radnicima dužnika. Obje navedene izmjene su na tragu preporuka koje je Pravobraniteljica ranije upućivala. Međutim, iako opisana normativna rješenja predstavljaju relativno poboljšanje pravnog okvira i smanjuju rizik od pojavljivanja sličnih slučajeva u budućnosti, u cilju potpunog otklanjanja rizika Pravobraniteljica je u postupku javnog savjetovanja ponovila svoju preporuku da se predvidi normativno rješenje koje će osigurati da se ne može dogoditi da se poslovni subjekt briše iz Sudskog registra u stečajnom postupku, a da su radnici/e nisu odjavljeni/e na obveznim osiguranjima. 

Nadalje, Zakon o mirovinskom osiguranju u članku 172.st.2. propisuje da će se poslodavac, odnosno obveznik doprinosa kazniti za prekršaj novčanom kaznom u svoti od 5.000,00 do 50.000,00 kuna, između ostalog, ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka (članak 112. stavak 1. točke 2., 3. i 5.). Prema čl.172.st.3., za postupke iz stavaka 1. i 2. članka 172. kaznit će se za prekršaj i odgovorna osoba novčanom kaznom u svoti od 1.000,00 do 10.000,00 kuna. S obzirom da su po mišljenju Pravobraniteljice u postupku koji je provela po pritužbi ove godine propustima stečajnog upravitelja ostvarena obilježja opisanog prekršaja, Pravobraniteljica HZMO-u i HZZO-u dala preporuku da prekršajne odredbe iz Zakona o mirovinskom osiguranju odnosno Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju razmotri u korelaciji s dužnostima stečajnih upravitelja koje proizlaze iz čl.89. Stečajnog zakona, a obuhvaćaju i obvezu dostaviti HZMO-u i HZZO-u isprave koje se odnose na radnopravni status osiguranika.

Navedeno stajalište Pravobraniteljice zauzeto u ispitnom postupku nedavno je podržao Državni inspektorat Republike Hrvatske koji je nakon inspekcijskog nadzora protiv konkretnog stečajnog upravitelja podnio optužni prijedlog zbog osnovane sumnje u počinjenje prekršaja iz čl.112. Zakona o mirovinskom osiguranju.