U okviru svoje nadležnosti za praćenje provedbe Zakona o ravnopravnosti spolova i drugih propisa koji se tiču ravnopravnosti spolova, Pravobraniteljica se u uključila u javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o nacrtu Etičkog kodeksa stečajnih upravitelja te predložila da se predmetnim Kodeksom naglasi obveza stečajnih upravitelja u odnosu na reguliranje obveznih osiguranja zaposlenika/ca stečajnog dužnika iz čl.89.st.1.t.8. Stečajnog zakona.

Naime, Pravobraniteljica već nekoliko godina ukazuje na niz pritužbi majki-zaposlenica tvrtki nad kojima je proveden postupak stečaja za vrijeme dok su zaposlenice koristile rodiljni i/ili roditeljski dopust, zbog posljedica s kojima su se suočile uslijed propusta stečajnih upravitelja vezanih uz odjavljivanje s mirovinskog osiguranja. U navedenim slučajevima zaposlenice-majke su imale značajne poteškoće pred Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje koji im je, uslijed brisanja tvrtke poslodavca, a o čemu nisu bile obaviještene, retroaktivno s danom brisanja tvrtke iz Sudskog registra ukidao status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju te zatražio povrat nepripadajuće naknade koja im je isplaćivana za razdoblje za koje im je retroaktivno ukinut status osiguranica zbog gubitka radnog statusa. Pored navedenog, pritužiteljice su ukazivale i na poteškoće koje su imale prilikom ostvarivanja svojih prava pred Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje. U provedenim ispitnim postupcima Pravobraniteljica je nesporno utvrdila da su predmetni slučajevi izravna posljedica propusta stečajnih upravitelja u tvrtkama-poslodavcima u pogledu izvršavanja obveza iz čl.89.st.1.t.8. Stečajnog zakona. Pravobraniteljica je na pojavnost ovakvih slučajeva upozoravala Ministarstvo pravosuđa i uprave u okviru samih ispitnih postupaka te savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona, a pojedini slučajevi su bili i medijski popraćeni.

S obzirom da se u pravilu radilo o majkama s djecom u dobi od godine dana, koje su ostale bez posla, a u pojedinim slučajevima i bez mogućnosti ostvarivanja naknade za vrijeme nezaposlenosti, te im je povrat sredstava predstavljao iznimno teško ekonomsko opterećenje, Pravobraniteljica je zaključila da odgovornost za naknadu štetu ne predstavlja odgovarajući način zaštite pritužiteljica niti jamstvo da se takvi slučajevi neće ponoviti u budućnosti. 

Rukovodeći se opisanim iskustvima, Pravobraniteljica je u javnom savjetovanju predložila da se, u cilju podizanja svijesti stečajnih upravitelja specifično o odgovornosti vezanoj uz primjenu čl.89.st.1.toč.8. Stečajnog zakona, Etičkim kodeksom dodatno naglasi navedena obveza stečajnih upravitelja. Međutim,  Ministarstvo pravosuđa i uprave ponovno nije prepoznalo svrhu prijedloga Pravobraniteljice niti potrebu da se u Etičkom kodeksu predvidi dodatni mehanizam kojim se može osigurati da se slični slučajevi ne ponove u budućnosti. S obzirom da se u svim slučajevima zaprimljenih pritužbi radilo o majkama s malom djecom, koje su se našle u teškim ekonomskim i obiteljskim okolnostima, Pravobraniteljica smatra da Ministarstvo pravosuđa i uprave nije vodilo dovoljno računa rodno senzibiliziranom pristupu pri izradi navedenog akta. 

Paralelno, u cilju sprječavanja budućih sličnih slučajeva, Pravobraniteljica je Ministarstvu pravosuđa i uprave uputila preporuku da se navedena problematika uvede u programe stručne obuke i stručnog usavršavanja za stečajne upravitelje koje se provode u okviru Pravosudne akademije. Ministarstvo pravosuđa i uprave je u okviru izvješća o provedenom savjetovanju potvrdilo uvođenje navedene tematike u stručno usavršavanje stečajnih upravitelja, a Uredu Pravobraniteljice će se o tome dostaviti posebno očitovanje.