Pravobraniteljica je za RTL dala izjavu o slučaju Jakelić. U svojoj izjavi naglasila je kako neće komentirati nepravomoćnu sudsku presudu, no, istaknula je kako joj se još 2020. godine obratilo 16 djelatnica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) tražeći zaštitu od spolnog uznemiravanja od njima tada nadređenog Bernarda Jakelića, zamjenika tadašnjeg direktora HUP-a Davora Majetića. “Radilo se o raznim slučajevima seksualnog uznemiravanja koje smo mi prepoznali, temeljem čega smo proveli ispitni postupak te HUP-u izdali upozorenja i preporuke jer 16 žrtava nije našlo zaštitu kod poslodavca vezano za postupanje njihovog pretpostavljenog”, podsjetila je javnost pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić.

Pravobraniteljica je također utvrdila kako pritužiteljice opravdano nisu imale povjerenja u sustav zaštite unutar HUP-a te je tada podnijela i kaznenu prijavu protiv Bernarda Jakelića. No DORH je istu odbacio uz obrazloženje da, iako je bilo elemenata seksualnog uznemiravanja, kaznenu prijavu moraju odbaciti zbog proteka roka od 3 mjeseca unutar kojega žrtve nisu dale prijedlog DORH-u za progon počinitelja. Pravobraniteljica se godinama zalagala za izmjenu ovog roka, odnosno ukidanja progona kaznenog djela spolnog uznemiravanja po prijedlogu žrtava i uvođenje progona po službenoj dužnosti da bi tek nakon ovog slučaja zakonodavac prepoznao ovaj prijedlog Pravobraniteljice i ugradio ga u zakonske izmjene.   

Pravobraniteljica dodatno naglašava kako je slučaj HUP samo još jedan slučaj u nizu kroz koji se vrlo jasno ogledaju svi problemi našeg sustava suzbijanja i borbe protiv nasilja prema ženama, posebice onog seksualne prirode koji u patrijarhalnom društvu, kao što je naše, i dalje predstavlja tabu temu. Naime, prvi je problem što se rodno utemeljenom i seksualnom nasilju prema ženama ne pristupa sustavno već se zakoni i prakse postupanja mijenjaju ad-hoc, od slučaja do slučaja, odnosno na temelju individualnih slučajeva koji putem medija u javnosti izazivaju zgražanje. Na ovaj način struka i preporuke pravobraniteljice nisu na vrijeme prepoznati, nije pripremljena infrastruktura za provedbu nekog zakona i nije podignuta svijest ni društva, ni pravosuđa o problemu da bi dorasli rješavanju istog. Drugi je problem što čitav sustav u svojoj osnovi i ne smjera ozbiljnom pronalaženju učinkovitih mehanizama otklanjanja ove vrste spolne diskriminacije jer bi to onemogućilo muškarce na pozicijama moći da se zaštite od optužbi – što se jasno vidi kroz slučaj Jakelić. I konačno, treći je problem što se zakonodavac ne bavi uzrocima ove vrste nasilja, niti prevencijom istih, a najmanje obrazovanjem i edukacijom na koje nedostatke Pravobraniteljica već godinama ukazuje ističući kako bi prevencija, edukacija, obrazovanje i resocijalizacija trebali biti stupovi borbe protiv ove vrste nasilja dok bi represija i kažnjavanje trebali biti 'zadnja linija odbrane', ali u takvoj konstelaciji s najstrožim kaznama, sukladno politici nulte tolerancija na rodno utemeljeno nasilje.

Iz medija:
RTL.hr, 5.10.2022.
Net.hr, 5.10.2022.
Teleskop.hr, 5.10.2022.
Dnevno.hr, 5.10.2022.
Jutarnji list večernje izdanje, 7.10.2022.