Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova se uključila javno savjetovanje Grada Zagreba o Nacrtu prijedloga Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja.

Pravobraniteljica je u okviru savjetovanja istaknula kako je od početka donošenja Odluke o novčanoj pomoći za roditelje odgojitelje na razini Grada Zagreba iznosila načelni stav kako navedena mjera dugoročno ima negativan učinak na žene, posebno što se tiče njihovog položaja na tržištu rada i općenito položaja u društvu. Naime, podaci pokazuju kako su 88,1% korisnica mjere upravo žene te time mjera novčane pomoći roditelju odgojitelju, kao i sve njezine izmjene, u najvećoj mjeri utječu upravo na žene. Pravobraniteljica je naglasila da bi se obiteljska politika trebala oslanjati na zapošljavanje oba roditelja, a u svrhu podrške zaposlenih roditelja potrebno je razvijati različite socijalne usluge i podrške obitelji, koje se ne bi trebale temeljiti samo na novčanim davanjima.

Nadalje, Pravobraniteljica je istaknula da bi trajanje navedene mjere trebalo skratiti do školske dobi odnosno do sedme godine života djeteta pri čemu je najbolje rješenje da mjera prestaje u trenutku kada dijete za koje se mjera koristi krene u osnovnu školu. Također, Pravobraniteljica je ponovno naglasila da još teže posljedice za žene mogu nastupiti ukidanjem ili naglim prestankom novčane pomoći, jer mnogim ženama koje su se povukle s tržišta rada ili se nisu ni uključivale, ponovni povratak ili ulazak na tržište rada bio bi znatno otežan s obzirom na to da se uglavnom radi o ženama srednje životne dobi s djecom predškolske dobi i dugim izbivanjem s tržišta rada, što su sve visoko otežavajući faktori za uključivanje žena na tržište rada, a čemu treba pridodati i posljedice koje je na tržište rada ostavila kriza uzrokovana epidemijom bolesti COVID-19, koje su dodatno otežale pristup i položaj žena na tržištu rada. 

Pravobraniteljica je ukazala i kako bi u širem okviru ove problematike svakako trebalo imati u vidu i pitanje zapošljavanja korisnika/ica mjere te poduzimati određene aktivnosti i mjere u tom smjeru kao što je npr. omogućiti upis u vrtić za svako dijete korisnika/ice mjere koji se zaposli, osigurati programe jačanja kapaciteta i obrazovanja korisnika/ca mjera za aktivno sudjelovanje na tržištu rada te izraditi planove zapošljavanja za korisnike/ice mjere i sl. Pravobraniteljica je izrazila načelno stajalište kako bi različite vrste novčane pomoći roditeljima trebalo donositi na državnoj razini, radi ravnopravnosti roditelja na nacionalnoj razini, te da bi za Republiku Hrvatsku bio mnogo povoljniji, npr. skandinavski model obiteljske politike koji počiva na dva hranitelja obitelji te omogućava kombiniranje plaćenog vanjskog i neplaćenog obiteljskog rada. U navedenom primjeru, država odnosno društvo podupiru ženu i kao majku i kao zaposlenicu, a raspoložive socijalne usluge predstavljaju veću potporu nego same novčane naknade. 

Zaključno, u Republici Hrvatskoj bi ključnu ulogu moralo imati zapošljavanje žena i razvoj usluga za djecu i obitelj (jaslica i vrtića), što traži angažman većeg opsega resursa, uključujući privatni i civilni sektor. Jedino tako moguće je uspostaviti novu mrežu potpore obitelji koja će odgovoriti izazovima budućeg društvenog razvoja.

Grad Zagreb je u svom Izvješću o provedenom savjetovanju istaknuo da prihvaća primjedbe te da su stajališta Pravobraniteljice u osnovi su ugrađena u prijedlog Odluke.