Korčulanska škola Think Tank platforma je u okviru koje žene i muškarci s čelnih pozicija u jugoistočnoj Europi i šire raspravljaju o političkim, gospodarskim, socijalnim i kulturnim aspektima rodne ravnopravnosti, kao i o ženskom političkom vodstvu u širem kontekstu socijaldemokratske i progresivne politike. Školu je organizirala Centralna i istočnoeuropska mreža za rodna pitanja (The Central and Eastern European Network for Gender Issues - CEE Gender Network) te organizacija civilnog društva – Centar za nove inicijative iz BiH, u partnerstvu s mnogim domaćim i međunarodnim fondacijama. 

11. Korčulanska škola Think Tank održana je 25. - 26. kolovoza 2022. godine u gradu Korčuli. Glavna tema ovogodišnje Korčulanske škole bila je: „Transformacija politike kroz prizmu roda – Oporavak, novi početak, prilagodba“. Navedena tema podnaslovljena je bila s još dvije teme za raspravu: „Teški politički izbori zahtijevaju neodgodive ideološke reakcije" i „Rodna ravnopravnost i seksualna i reproduktivna prava u srži ideološke podjele."

Uz pravnog savjetnika Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Nebojšu Paunovića, na konferenciji su, između ostalih, sudjelovali i izlagali Lana Prlić, potpredsjednica SDP-a BiH, Biljana Stojković, profesorica na Sveučilištu u Beogradu, Laeticia Thissen iz FEPS-a, Nino Tsilosani, predsjednica Gruzijskog sna – Demokratske partije Gruzije, Tanja Fajon, ministrica vanjskih poslova  Slovenije, Ranko Krivokapić, ministar vanjskih poslova Crne Gore, Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a BiH, Romina Kuko, zamjenica ministra unutarnjih poslova Albanije, Siniša Hajdaš Dončić, potpredsjednik SDP-a, Pier Virgilio Dastoli, predsjednik Movimento europeo Italia kao i mnogi drugi stručnjaci i stručnjakinje za pitanja rodne ravnopravnosti.

Pravni savjetnik, Nebojša Paunoivć je u okviru panela na temu „Razlika u plaćama između spolova – izazovi i napreci“ predstavio ukratko rezultate anketnog istraživanja o rodnom jazu u plaćama i mirovinama u RH koje je provela Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Predstavljajući rezultate istraživanja koji su upućivali na činjenicu kako se od 2010. u RH povećava rodni jaz u plaćama u Hrvatskoj,  i to s 5,7% u 2010. na preko 11% u 2021., savjetnik Paunović  naglasio je kako su jaz u plaćama, rodno uvjetovano nasilje, spolna diskriminacija i općenito rodna i spolna nejednakost samo posljedice društvene nejednakosti koja proizlazi iz kompetitivnog društva i nejednake raspodjele društvene moći i dobara te da se paralelno uz otklanjanje posljedica potrebno baviti i otklanjanjem uzroka rodne i spolne nejednakosti, a to prvenstveno znači mijenjati društvo kroz edukaciju i obrazovanje, u protivnom rodni jaz će nastaviti svoj trend rasta i to u svim područjima života.