Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, sukladno odredbi čl. 22. st.1. Zakona o ravnopravnosti spolova (Narodne novine,  br. 82/08. i 69/17.), prati provedbu Zakona i drugih propisa koji se tiču ravnopravnosti spolova. Slijedom opisane nadležnosti Pravobraniteljica je razmotrila Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama te se uključila u savjetovanje sa zainteresiranom javnošću sa sljedećim komentarima.  

Vezano uz odredbe Nacrta prijedloga Zakona, kojima se uvodi očinski dopust, kao novo pravo u sustavu rodiljnih i roditeljskih potpora, u trajanju od deset radnih dana za jedno dijete, odnosno 15 radnih dana u slučaju višestrukog poroda, Pravobraniteljica je pozdravila rješenje prema kojem će naknada plaće za vrijeme korištenja navedenog prava iznositi 100% od osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom osiguranju. 

Nadalje, Pravobraniteljica je ukazala da Direktiva 2019/1158 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 20. lipnja 2019. o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2010/18/EU (Direktiva) predviđa minimalne standarde te ne ograničava države članice da prilikom transponiranja Direktive predvide i povoljnija prava. Tako je, primjerice, Francuska tijekom 2021. godine uvela očinski dopust koji ukupno traje 28 dana. Stoga, Pravobraniteljica je pozvala nositelja izrade Nacrta prijedloga Zakona da razmotri mogućnost i eventualnog povećanja trajanja očinskog dopusta.

Pritom, Pravobraniteljica smatra važnim normativno odrediti ili na razini obrazloženja zakonskog prijedloga pojasniti odnos između prava na očinski dopust iz ovog propisa i prava na plaćeni dopust za osobne potrebe u vezi s rođenjem djeteta iz čl. 86. st. 1. Zakona o radu. Pravobraniteljica smatra da ta dva prava trebaju biti zajamčena neovisno jedno o drugome, odnosno da korištenje jednog prava ne isključuje mogućnost korištenja drugog prava. Slično rješenje primjenjuje i spomenuti francuski model.

Pravobraniteljica je uočila da se nositelj izrade Nacrta prijedloga Zakona kod transponiranja odredaba Direktive o očinskom dopustu nije u tekstu Nacrta prijedloga Zakona posebno referirao na pojam „ekvivalentni drugi roditelji“, koje Direktiva u korištenju ovog prava izjednačava s očevima, pretpostavljajući da opseg mogućih korisnika navedenog prava treba promatrati i iz aspekta čl. 5. važećeg Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, prema kojem se odredbe Zakona primjenjuju pod jednakim uvjetima na roditelje u bračnoj i izvanbračnoj zajednici, kao i na roditelje ili njima izjednačene osobe koje se brinu o djetetu, a koje se ne nalaze u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici. Stoga je, u cilju otklanjanja eventualnih nejasnoća u primjeni propisa o tome tko može biti korisnik očinskog dopusta, Pravobraniteljica ukazala da je, makar na razini obrazloženja zakonskog prijedloga, potrebno pojasniti na koji način je u hrvatskom zakonodavstvu reflektirana odredba o očinskom dopustu u odnosu na ekvivalentne druge roditelje.

Pravobraniteljica je naglasila da će, uz uvođenje instituta očinskog dopusta, kao jednog od važnijih mjera u smjeru ravnopravnog angažmana očeva u roditeljstvu, biti potrebno osigurati i odgovarajući međuresorni pristup u promoviranju teme te poduzimati druge mjere za što ranije uključivanje očeva u skrb o djeci.

Nadalje, Pravobraniteljica je iskazala zadovoljstvo odredbom o dva neprenosiva mjeseca za roditeljski dopust za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete jer je navedeno u skladu s njenom preporukom iz Izvješća o radu za 2019. godine da se predvidi neprenosivi dio roditeljskog dopusta (u trajanju od najmanje 2 mjeseca) u slučaju kada se isti koristi za blizance, treće i svako sljedeće dijete.

Također, Pravobraniteljica smatra pozitivnim što se ovim zakonskim prijedlogom omogućavaju fleksibilni oblici korištenja prava iz područja rodiljnih i roditeljskih potpora te očekuje da nadležna tijela osiguraju transponiranje Direktive i u odnosu na odredbe o fleksibilnim radnim uvjetima, koje su izvan područja primjene ovog Zakona, ali predstavljaju integralni dio Direktivne i uspostavljanja ravnoteže između obiteljskog i poslovnog života.

Pravobraniteljica je pozdravila povećanje gornje granice najvišeg iznosa naknade plaće koja se isplaćuje korisniku za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust na 225,5% proračunske osnovice, kao i povećanje naknade tijekom korištenja roditeljskog dopusta kao prava na rad s polovicom punog radnog vremena, međutim, naglasila je kako se kontinuirano zalaže za potpuno delimitiranje iznosa roditeljskih naknada i za povišenje svih ostalih naknada iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora te za isplate dvostrukih novčanih naknada i potpora iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora u slučajevima rođenja blizanaca.

Zaključno, s obzirom da se radi o značajnim novinama u području rodiljnih i roditeljskih potpora, Pravobraniteljica je posebno ukazala na svoju preporuku iz Izvješća o radu za 2021. godinu da se osigura da Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i druge relevantne institucije na prikladan način roditelje informiraju o njihovim pravima vezano uz korištenje rodiljnih i roditeljskih potpora te kontinuirano poboljšavaju komunikaciju s roditeljima.