U uredu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova održan je peti sastanak Radne skupine Promatračkog tijela za sveobuhvatno nadgledanje, prikupljanje podataka, analizu i izvještavanje o slučajevima ubojstava žena – Femicide Watch koje je 2017. godine osnovala pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.

Uz pravobraniteljicu Višnju Ljubičić, a u svojstvu članova/ica promatračkog tijela, na sastanku su sudjelovali/e: Mirjana Vuković Haramija, Ministarstvo unutarnjih poslova, Jelena Čaušević, udruga Ženska soba – centar za seksualna prava, Marijana Pekvarić, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Renata Kordić, Ministarstvo pravosuđa i uprave, Maja Munivrana, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Nebojša Paunović, savjetnik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova te kao vanjske sudionice: Irena Petrijevčanin Vuksanović, državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova i Tajana Broz, savjetnica pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.

Na početku sastanka, pravobraniteljica je upoznala sudionike/ce s dnevnim redom sastanka te glavnim trendovima vezanim uz ubojstva žena u 2022. godini istaknuvši kako su u 60% ovogodišnjih slučajeva žrtve majke, a počinitelji sinovi, te je to sada već višegodišnji trend s kojim bi se trebalo baviti i u okviru socioloških istraživanja. Zaključno s 27. lipnja 2022. godine Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova zabilježila je ukupno 10 ubojstava žena čime se već doseglo više od dvije trećine svih ubojstava žena u 2021. godini.

Tajnik promatračkog tijela Nebojša Paunović predstavio je definiciju femicida kako ju je predložio UN u izvješću Statistical framework for measuring the gender-related killing of women and girls (also referred to as “femicide/feminicide”), te je dogovoreno praćenje svih ubojstava žena kroz tri kategorije i to prema spolu počinitelja: 1. žene ubijene od sadašnjih ili bivših intimnih partnera; 2. žene ubijene od ostalih članova obitelji; te 3. ostala ubojstva žena.

Sudionici/e sastanka usuglasili su se oko važnosti praćenja okidača odnosno rizika za femicid, kao što su napuštanje nasilnog partnera, alkoholizam, prijetnje (samo)ubojstvom, a koji bi se trebali utvrđivati prilikom individualne procjene žrtve i sukladno tome predlagati zaštitne mjere.

Na kraju sastanka sudionici/e su usuglasili daljnju redovitu razmjenu podataka i informacija o femicidu te nastavak rada na zaštiti žrtava i progona počinitelja rodno utemeljenog nasilja, a sve s ciljem smanjenja broja ubojstava žena.