U organizaciji Europske mreže tijela za jednakost (EQUINET) i institucije Pravobraniteljice Republike Francuske, u Parizu je dana 3. lipnja 2022.g. održana konferencija s temom rastuće uloge tijela za jednakost u području ravnopravnosti spolova.

Na konferenciji su sudjelovali/e predstavnici/e Europske komisije, Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, Europskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE), Vijeća Europe, Europske konfederacije sindikata (ETUC), Europskog ženskog lobija, EQUINET-a te pravobraniteljskih institucija, odnosno tijela za jednakost.

Konferencija je organizirana s ciljem podizanja svijesti o potencijalima tijela za jednakost u kontekstu promicanja ravnopravnost spolova i borbe protiv spolne diskriminacije, te identificiranja prepreka s kojima se tijela za jednakost suočavaju na putu ostvarivanja ravnopravnosti spolova.

U tom smislu, kroz zasebne panele provedena je rasprava o rastućoj ulozi tijela za jednakost u području ravnopravnosti spolova koja proizlazi iz Direktive 2019/1158 o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2010/18/EU te nadolazećih triju direktiva koje se odnose na transparentnost plaća, borbu protiv nasilja prema ženama te standarde za tijela za jednakost, a čije usvajanje se očekuje do kraja ove godine.

Ispred Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova konferenciji je prisustvovao Kristijan Kevešević, zamjenik pravobraniteljice, koji se osvrnuo na ulogu tijela za jednakost u okviru prijedloga Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, ukazavši da mandat pravobraniteljskih institucija treba ojačati njihovim uključivanjem u multisektorsku koordinaciju i suradnju te ga jasno razgraničiti od uloge zastupanja stranaka u sudskim postupcima i pružanja podrške žrtvama nasilja, za što su već uspostavljeni institucionalni mehanizmi kroz transponiranje Direktive o pravima žrtava. Također, naglasio je da se problem spolnog uznemiravanja, kao oblika rodno utemeljenog nasilja, sve značajnije manifestira i područjima izvan samog tržišta rada, poput obrazovanja, što upućuje na potrebu da se razmotri proširenje obuhvata prijedloga Direktive koji se u tom segmentu ograničava na područje rada. Zaključno, istaknuo je da prijedlog Direktive treba snažnije adresirati preventivni aspekt borbe protiv nasilja prema ženama i nasilja u obitelji.