Međunarodni dan borbe protiv homofobije, transfobije i bifobije obilježava se 17. svibnja s obzirom na to da je na taj datum 1990. godine homoseksualnost uklonjena kao bolest iz Međunarodne klasifikacije bolesti Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Ovogodišnja globalna tema Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, transfobije i bifobije (IDAHOBIT) je “Naša tijela, naši životi, naša prava” koja je odabrana kao podsjetnik na realnost mnogih LGBTQI+ osoba diljem svijeta koje se svakodnevno suočavaju s diskriminacijom i nasiljem te često i gubitkom prava na tjelesnu autonomiju kada su prisiljeni na liječenje ili nepotrebnu operaciju. Ovogodišnje obilježavanje IDAHOBIT-a naglašava da sve osobe imaju temeljno pravo donositi odluke kojima upravljaju svojim tijelima, životima i budućnošću, a preduvjet za ispunjavanje punih potencijala svake osobe je ostvarivanja tjelesne autonomije, jer je to pravo na kojem su izgrađena druga ljudska prava.

Nažalost, nasilju nad LGBTQI+ osobama svjedočimo i u Hrvatskoj, a ono se očituje ne samo u fizičkom nasilju, već i u političkom diskursu u kojemu se primjerice povezuje borbu protiv pedofilije s navodnom zaštitom djece od seksualnih sadržaja i „LGBT propagande“ te se na taj način potiče netrpeljivost prema rodnim i spolnim manjinama što može utjecati na pojavnost fizičkog nasilja i napada iz mržnje. Upravo je 2021. godinu obilježio daljnji porast fizičkog nasilja i govora mržnje motiviranog homofobijom. Prvi put u deset godina, zagrebačku Povorku ponosa održanu 2021. godine obilježila je serija verbalnih i fizičkih napada na sudionike/ce Povorke, a zabilježeno je i fizičko nasilje u javnom prostoru i u drugim dijelovima zemlje tijekom cijele godine. Povećanje zločina iz mržnje po osnovi spolne orijentacije vidljivo je i iz dostupnih statističkih podataka Ministarstva unutarnjih poslova za 2021. godinu koji pokazuju da je od ukupno 101 kaznenog djela motiviranog mržnjom zabilježeno 13 kaznenih djela motiviranih spolnim opredjeljenjem te 1 kazneno djelo motivirano rodnim identitetom žrtve. U usporedbi s prethodnim godinama, radi se o povećanju od 75% u odnosu na 2020., odnosno 133% u odnosu na 2019. Kao i prethodnih godina, najučestalije kazneno djelo počinjeno zbog spolne orijentacije je javno poticanje na nasilje i mržnju koje je policija evidentirala 5 puta. Iza toga slijedi nasilničko ponašanje (3 slučaja), teška tjelesna ozljeda (2 slučaja) te ostala kaznena djela. U slučaju zločina iz mržnje zbog rodnog identiteta žrtve radilo se o prijetnji. Ministarstvo unutarnjih poslova zabilježilo je u 2021. godini i ukupno 315 prekršajnih djela uznemiravanja i spolnog uznemiravanja temeljem Zakona o ravnopravnosti spolova i Zakona o suzbijanju diskriminacije te prekršaja temeljem Zakona o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima. Struktura podataka o sudskim postupcima i odlukama još uvijek ne omogućava pouzdano praćenje pojavnosti kaznenih djela i prekršaja motiviranih mržnjom. Stoga je od ključnog značaja učinkovita primjena novog Protokola o postupanju u slučaju zločina iz mržnje te intenzivnije djelovanje Radne skupine za praćenje zločina iz mržnje, koja je tijekom 2021. godine održala svega jedan sastanak, unatoč činjenici da je evidentna eskalacija zločina iz mržnje u prethodne tri godine.

I istraživanja pokazuju da je homofobija i nadalje prisutna u društvu. Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ) objavio je u suradnji s partnerskim organizacijama 2021. godine rezultate istraživanja političke pismenosti učenika završnih razreda srednjih škola u Republici Hrvatskoj. Radi se o trećem valu istraživanja koje se provodi periodično svakih 5 godina. Podaci iz 2021. pokazuju da su određeni homofobni stavovi i dalje primjetno zastupljeni među srednjoškolskom populacijom pa tako i dalje trećina učenika smatra da je homoseksualnost neka vrsta poremećaja ili bolesti, gotovo trećina smatra da bi homoseksualnim osobama trebalo zabraniti javne nastupe jer na taj način loše utječu na mlade, gotovo 49% smatra da homoseksualne osobe imaju pravo raditi privatno što god hoće, ali ne bi u javnosti trebale isticati svoju seksualnu orijentaciju, dok njih 19% smatra da homoseksualnim osobama treba zabraniti rad s djecom, a manje od polovice učenika/ca, njih 42,2% smatra da homoseksualnim osobama treba dozvoliti posvajanje djece. Iako se prateći ovo istraživanje kroz posljednjih 10 godina vide određeni pomaci prema egalitarnijim stavovima srednjoškolaca i dalje postoji značajan udio mladih s homofobnim stavovima što treba predstavljati razlog za zabrinutost i povod za proaktivnost, a kako bi se utjecalo na smanjenje diskriminacije i nasilja LGBTQI+ osoba.

Na važnost ostvarivanja ljudskih prava ukazuje i Europska komisija koja provodi kampanju Ujedinimo se u promicanju i zaštiti svojih temeljnih prava! #RightHereRightNow kojom želi europske građane i građanke upoznati s pravima koja imaju sukladno Povelji Europske unije o temeljnim pravima pri čemu se posebno fokusira na prava koja se odnose na slobodu izražavanja i informiranja, nediskriminaciju, ravnopravnost spolova, prava djeteta te pravo na djelotvoran pravni lijek i pravično suđenje. Kroz kampanju se posebno ističe da Povelja Europske unije o temeljnim pravima štiti pravo na slobodan život i izražavanje identiteta – uključujući spolnu orijentaciju.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova podržava sve aktivnosti promicanja tolerancije prema spolnim i rodnim manjinama te kampanje usmjerene na prevenciju zločina iz mržnje i govora mržnje. Istovremeno smatra da je nužno na najvišim razinama izražavati osudu diskriminatornih sadržaja iznesenih na političkoj razini, kao i osigurati donošenje i punu implementaciju strateškog i operativnog okvira za zaštitu i promicanje ljudskih prava te suzbijanje diskriminacije i zločina iz mržnje. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova kontinuirano ukazuje na potrebu jačanja odgoja i obrazovanja u području rodne ravnopravnosti od najranije dobi i na svim razinama odgojno-obrazovnog sustava, te važnost cjeloživotnog obrazovanja posebice državnih i javnih službenika čija je zadaća implementirati zakone i politike u području ljudskih prava i antidiskriminacije. Prigodom Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, transfobije i bifobije Pravobraniteljica ističe da iako je u posljednjih 20 godina učinjen neumitan napredak u unaprjeđenju zakonodavnog okvira za zaštitu ljudskih prava spolnih i rodnih manjina te su vidljivi i pomaci u stavovima građana i građanki, i nadalje trebamo ulagati značajne napore kako bi LGBTIQ+ osobe u hrvatskom društvu živjele ostvarujući puninu prava i sloboda koje im pripadaju, a za što je ključan život zajamčene tjelesne autonomije i izostanak bilo kojeg oblika nasilja.