Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova uključila se u javno savjetovanje o Nacrtu programa dodjele potpora male vrijednosti za poticanje razvoja poduzetnicima koji obavljaju djelatnosti prerade drva i proizvodnje namještaja na području Republike Hrvatske za 2022. godinu koje je objavilo Ministarstvo poljoprivrede. Uvidom u Nacrt utvrđeno je da u istome nije zastupljen rodno osjetljivi jezik te je predloženo da se u Nacrt uključi odredba o neutralnosti izraza koji imaju rodno značenje koja utvrđuje da se isti jednako odnose na muški i ženski spol.

Ministarstvo je prihvatilo prijedlog Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova te će se u tekst Programa unijeti odredba o rodnoj neutralnosti.

Nadalje, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova ukazala je na činjenicu da su žene izrazito podzastupljeni spol u području šumarstva, kao i u području prerađivačke industrije u koju pripadaju i djelatnosti prerade drva i proizvodnje namještaja. Statistički podaci ukazuju na činjenicu da su žene poduzetnice podzastupljene u proizvođačkoj djelatnosti kako kao osnivačice trgovačkih društava (prema podacima FINA-e udio žena osnivačica trgovačkih društava u proizvođačkoj djelatnosti je 17%), tako i kao vlasnice obrta (prema podacima MINGOR-a udio žena vlasnica obrta u proizvođačkoj djelatnosti je 29%). Jednako tako, kao zaposlenice, žene čine 28,4% zaposlenih u djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te 35,4% zaposlenih u prerađivačkoj industriji (prema podacima DSZ-a). Prema podacima izvještaja izrađenog u okviru međunarodnog projekta „Šume u rukama žena“- "Fem4Forest"(objavljenog 2021. godine, autora/ica: Miljenko Županić, Irina Suša, Silvija Zec i Maja Merc Kiš, dostupno na poveznici: https://www.interreg-danube.eu/uploads/media/approved_project_output/0001/44/24ce9f224bc99ae6bf7c92532a20ce03338e4b85.pdf) u Hrvatskoj je vrlo mali udio žena (9,7%) zaposlenih u šumarstvu, svega 7% žena su vlasnice šuma, a udio žena među ovlaštenim inženjerima šumarstva i drvne tehnologije iznosi 21%. Zakon o ravnopravnosti spolova u čl. 9. st. 1. navodi „Posebne mjere su specifične pogodnosti kojima se osobama određenog spola omogućuje ravnopravno sudjelovanje u javnom životu, otklanjaju postojeće nejednakosti ili im se osiguravaju prava u kojima su ranije bili uskraćeni“. U st. 2. istog članka navodi se da se posebne mjere uvode privremeno radi ostvarivanja stvarne ravnopravnosti žena i muškaraca i ne smatraju se diskriminacijom te u st. 4. da radi osiguranja potpune ravnopravnosti muškaraca i žena u praksi načelo jednakog postupanja ne sprječava zadržavanje ili uvođenje posebnih mjera kako bi se spriječio ili nadoknadio nepovoljniji položaj zbog spola u području dobivanja i nabave roba i pružanja usluga. Nadalje, Zakon u čl. 11. upućuje tijela državne uprave i pravne osobe u pretežitom vlasništvu države na primjenjivanje posebnih mjera i donošenje planova djelovanja za promicanje i uspostavljanje ravnopravnosti spolova. Sukladno svemu navedenome Pravobraniteljica je predložila da se u Program dodjele potpora male vrijednosti za poticanje razvoja poduzetnicima koji obavljaju djelatnosti prerade drva i proizvodnje namještaja na području Republike Hrvatske za 2022. godinu, u djelu IX. Obrada prijava, tč. 3. unese odredba da u slučaju da više prijava ostvari jednak broj bodova, prednost imaju žene poduzetnice u djelatnostima prerade drva i proizvodnje namještaja, a tek nakon toga da će prednost imati ona prijava koja je ranije podnesena na Javni natječaj, što se dokazuje oznakom datuma i vremenom njezine predaje u poštanski ured. S obzirom na to da programom nisu zasebno predviđene poduzetnice, Pravobraniteljica je predložila da definicija „žene poduzetnice“ glasi na način da se pojam „žena obrtnica“ odnosi na onaj obrt čija je vlasnica žena, odnosno trgovačko društvo čija je osnivačica žena ili žene čine većinu među osnivačima, a sukladno podacima iz nadležnog registra.

Ministarstvo poljoprivrede je primilo na znanje navedeni prijedlog Pravobraniteljice, obrazlažući da je svrha Programa razvoj gospodarskih djelatnosti prerade drva i proizvodnje namještaja, neovisno o rodnoj pripadnosti poduzetnika.