Rodno utemeljeno nasilje | JAVNA PRIOPĆENJA | 30.03.2022.
Javno priopćenje o femicidu u 2022. godini
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova izražava duboku zabrinutost vezano uz eskalaciju nasilja prema ženama u 2022. godini, a koja se očituje u čak 6 ubojstava žena i 4 pokušaja ubojstva. Prema dostupnim podacima jedna žena je ubijena od strane poznanika, četiri žene od strane sinova te je za posljednje ubojstvo u Zagrebu osumnjičen partner žrtve. Prema ovome, već smo sada, krajem ožujka 2022. godine, na gotovo polovici ukupnog broja ubijenih žena u prethodnoj godini.
Prema podacima MUP-a, u 2021. godini evidentirano je ukupno 30 ubojstava (6 manje nego u 2020.), od čega je 14 ubijenih žena. Od ukupnog broja ubijenih žena, njih 11 je ubijeno od strane bliskih osoba, a od toga su 4 žene ubijene od strane sadašnjih ili bivših intimnih partnera. Prema navedenim podacima, vidljivo je da je u 2021. godine došlo do ukupnog pada broja ubojstava za 16,7% u odnosu na 2020. (kada je evidentirano 36 ubojstava), kao i ukupnog pada broja ubojstava žena za 26,3% (u 2020. godini evidentirano je 19 ubojstava žena). Također, bilježimo i pad od 55% u brojkama ubijenih žena od strane njihovih sadašnjih ili bivših partnera u usporedbi s 2020. (2021. – 4, 2020. – 9 ubijenih žena). No, i dalje bilježimo negativni trend porasta broja ubijenih žena od strane bliskih osoba.
Uz ubojstva i pokušaje ubojstava, bilježe se i prijetnje ubojstvom, kao i posljednje kazneno djelo silovanja i zatočenja žene od strane bivšeg partnera, o kojem su mediji izvještavali, te još dodatnih pet zatočenja žena od strane bliskih osoba. Istovremeno, odlukom Visokog kaznenog suda kojom je odobren uvjetni otpust Darku Kovačeviću Daruvarcu, pravomoćno osuđenom za nanošenje tjelesnih ozljeda i prijetnje 18-godišnjoj djevojci u Zadru u lipnju 2018. godine, a čime je praktično umanjen njegov boravak u zatvoru, pravosudni sustav šalje zabrinjavajuću poruku javnosti. Analiza sudske prakse procesuiranja rodno utemeljenog nasilja u RH, kroz više od 1.000 presuda u razdoblju od 4 godine, koju je provela Pravobraniteljica, pokazala je kako pravosuđe na bezuvjetne zatvorske kazne osuđuje ispod 10% ukupnog broja svih počinitelja nasilja, dok su svi ostali osuđeni relativno blagim novčanim kaznama, odnosno uvjetnim zatvorskim kaznama. Utvrđeno je, između ostalog, i kako je razlog za ovakvu blagu penalnu politiku prvenstveno kroničan nedostatak sustavne edukacije sudaca/sutkinja i državnih odvjetnika/ca te deficit ranog stručnog i preventivnog rada s obiteljima u problemima, kao i s počiniteljima nasilja. Unatoč čestoj izmjeni relevantnog zakonodavnog okvira i postrožavanju kazni problem ostaje uhodana sudska praksa primjene postojećih propisa kažnjavanjem počinitelja u okvirima zakonskih minimuma, pa čak i ispod njih kada je u pitanju nasilje prema ženama, te često ublažavanje kazni od strane viših sudova.
Još jednom ističemo važnost sveobuhvatne edukacije, prevencije nasilja i resocijalizacije počinitelja koji su po stajalištu Pravobraniteljice najvažniji, a u značajnoj mjeri zanemareni aspekti u borbi protiv nasilja prema ženama u Republici Hrvatskoj. Jednako tako naglašavamo da je nulta tolerancija na rodno utemeljeno nasilje, odnosno najstroža primjena postojećih propisa uz izricanje kazni u okvirima zakonskih maksimuma jedan od ključnih aspekata borbe protiv nasilja prema ženama i femicida.
U svrhu unaprjeđenja pravosudnog, kao i unaprjeđenja provedbe zakonodavnog okvira borbe protiv rodno uvjetovanog nasilja i femicida, Pravobraniteljica poziva nadležne institucije na maksimalni angažman u sprječavanju rodno utemeljenog nasilja te im upućuje sljedeće preporuke:
(1) Jačati međuresornu suradnju svih dionika, a posebno resornu suradnju između policije i državnog odvjetništva u slučajevima nasilja u obitelji i nasilja prema ženama.
(2) Uvesti sustavnu i redovnu edukaciju sudaca/tkinja i državnih odvjetnika/ca pri Pravosudnoj akademiji isključivo o progonu i kažnjavanju slučajeva rodno uvjetovanog nasilja.
(3) Nastaviti kontinuirane edukacije djelatnika/ca iz sustava policije i socijalne skrbi, a vezano uz primjenu Protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji i ostalih propisa iz područja zaštite od nasilja u obitelji.
(4) Ustrojiti posebne odjele na sudovima i državnim odvjetništvima sa specijaliziranim sucima/tkinjama i državnim odvjetnicima/ama samo za obiteljsko nasilje, te posebne odjele pri policiji sa specijaliziranim policijskim kadrom za rodno utemeljeno i nasilje u obitelji.
(5) Ustrojiti državno tijelo sa stručnim i savjetodavnim kadrom, prvenstveno psihološke i socijalne struke, koje će se baviti ranom prevencijom nasilja, odnosno izoliranim slučajevima verbalnih konflikata ili tzv. „ravnopravnim konfliktima“ u fazi prije eskalacije nasilja i to bez uključivanja policije i suda – odnosno bez obveze da se svaki slučaj bilo kakvog konflikta u obitelji mora nužno prijavljivati policiji (obiteljski centri za podršku obiteljima u problemima).
(6) Investirati značajnija sredstva i razviti dugotrajnije i sveobuhvatnije programe obvezne resocijalizacije počinitelja nasilja (psihosocijalnog tretmana) kako bi se recidiv sveo na najmanju moguću mjeru.
(7) Osnažiti postojeće nacionalne preventivne mehanizme.
(8) Kažnjavati počinitelje propisanim zakonskim maksimumima, kako bi se poslala jasnija društvena poruka nulte tolerancije na ovu vrstu nasilja.
(9) Prilikom postupanja sa žrtvama nasilja u obitelji stručne osobe obavezne su primjenjivati senzibilni pristup te dosljedno primjenjivati sve odredbe Protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji.
Iz medija:
