Na poziv Gradonačelnika Grada Zagreba, Pravobraniteljica je danas u Staroj  gradskoj vijećnici sudjelovala na 4. sjednici Gradske koordinacije za ljudska prava na kojoj je predstavljen Prijedlog akcijskog plana Grada Zagreba za integraciju tražitelja međunarodne zaštite osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita za 2022. godinu (dalje u tekstu: Akcijski plan).  

Na sjednici su ukratko izložena glavna tematska područja i ciljevi Akcijskog plana, odnosno različite mjere i akcije koje smjeraju ka sveobuhvatnijoj integraciji osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita. Kao glavna tematska područja integracije tražitelja i tražiteljica međunarodne zaštite u okviru Akcijskog plana predstavljene su socijalna, zdravstvena, obrazovna i komponenta zapošljavanja ovih osoba kao preduvjet njihove uspješne integracije u naše društvo. Istaknuto je kako je  integracija dinamičan proces koji stvara zahtjeve za receptivno društvo i za pojedince koji se integriraju u društvo, a koji podrazumijeva međusobnu prilagodbu. Posebno je naglašeno kako je riječ o dvosmjernom i dugotrajnom procesu koji počinje trenutkom dolaska u ciljanu zemlju i završava kada osoba kojoj je odobrena međunarodna zaštita postane aktivna članica društva. Istaknuta je potreba jačeg uvažavanja elementa multidimenzionalnosti integracije koji se odnosi na uvjete za stvarnu participaciju pojedinca u svim aspektima društva, od ekonomskog, društvenog, kulturnog, građanskog do političkog života zemlje u koju dolazi.

Pravni savjetnik Pravobraniteljice, Nebojša Paunović, predstavio je ukratko iskustva Pravobraniteljice vezano uz jedan slučaj tražiteljice azila kojoj je zahtjev odbijen zbog nesenzibiliziranosti MUP-a za sve oblike rodno utemeljenog nasilja zbog kojega je osoba izbjegla iz matične zemlje u strahu za svoj život. Pravni savjetnik naglasio je kako se Pravobraniteljica umiješala u sudski postupak koji pokrenut zbog odbijanja zahtjeva te kako je sud u konačnici odlučio u korist tražiteljice azila. No, ista je zbog dugotrajnosti postupka napustila Republiku Hrvatsku. Na tragu predstavljenog primjera, pravni savjetnik upozorio je kako mehanizmi procesuiranja zahtjeva tražitelja i posebice tražiteljica azila nisu nadgledani te da postoje problemi vezani uz razumijevanje i senzibilitet svih oblika obiteljskog i rodno utemeljenog nasilja od strane tijela koja odlučuju o odobravanju međunarodne zaštite što u konačnici rezultira velikim brojem odbijenih zahtjeva.