Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova uključila se u postupak savjetovanja koji je Grad Zagreb otvorio vezano uz Nacrt prijedloga Odluke o izmjenama Odluke o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja (dalje u tekstu: Odluka). S tim u vezi, Pravobraniteljica je ukazala na slijedeće.

Pravobraniteljica je od početka donošenja Odluke o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja na razini Grada Zagreba uključena u javna savjetovanja vezano uz aspekt ravnopravnosti spolova predmetne Odluke. Od 2016. godine, kao i prilikom svakih narednih izmjena, Pravobraniteljica je iznosila načelni stav kako navedena mjera dugoročno ima negativan učinak na žene, posebno što se tiče njihovog položaja na tržištu rada i općenito položaja u društvu. Podaci ukazuju kako su 88% korisnica mjere upravo žene te time mjera novčane pomoći roditelju odgojitelju, kao i sve njezine izmjene, u najvećoj mjeri utječu upravo na žene. Pravobraniteljica je u svim dosadašnjim prigodama isticala da bi se obiteljska politika trebala oslanjati na zapošljavanje oba roditelja. Zbog podrške zaposlenim roditeljima potrebno je razvijati različite socijalne usluge i podrške obitelji, a koje se ne bi trebale isključivo temeljiti samo na novčanim davanjima. Pravobraniteljica je u dosadašnjim savjetovanjima isticala da bi trajanje navedene mjere svakako trebalo skratiti do školske dobi odnosno do sedme godine života djeteta pri čemu je najbolje rješenje da mjera prestaje u trenutku kada dijete za koje se mjera koristi krene u osnovnu školu.

Međutim, kako je Pravobraniteljica i ranije isticala, još teže posljedice za žene mogu nastupiti ukidanjem ili prestankom novčane pomoći, jer mnogim ženama koje su se povukle s tržišta rada ili se nisu ni uključivale, ponovni povratak ili ulazak na tržište rada bi bio znatno otežan obzirom da se uglavnom radi o ženama srednje životne dobi s djecom predškolske dobi i dugim izbivanjem što su sve visoko otežavajući faktori za uključivanje žena na tržište rada. Ovome moramo dodati još i posljedice koje je na tržište rada ostavila kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa što je dodatno otežalo i onako težak položaj žena na tržištu rada. 

Nastavno na sve navedeno, a vezano uz nacrt Odluke, Pravobraniteljica smatra da naglo skraćivanje vremena korištenja mjere te značajno smanjenje novčane pomoći za roditelja odgojitelja može svakako imati negativne učinke sa aspekta ravnopravnosti spolova odnosno može biti na štetu žena, usprkos tome što je predviđeno zadržavanje (smanjene) novčane naknade nakon zaposlenja, a do sedme godine djetetova života. Stoga Pravobraniteljica prilikom izmjene predmetne Odluke daje sljedeće preporuke:

1. Uskladiti rokove od kada se skraćuje vrijeme korištenja mjere sa posljednjim danom u mjesecu kada dijete (za koje je ostvarena novčana pomoć) kreće u prvi razred obveznog osnovnog obrazovanja ili u predškolsko obrazovanje.
2. Osigurati postupnost u smanjenju iznosa potpore za roditelje odgojitelje koji nastavljaju koristiti mjeru bez zapošljavanja, a kako bi se osigurala stabilnost prihoda, kao i smanjio nagli pritisak na tržište rada tijekom 2022. godine.
3. Osigurati programe jačanja kapaciteta i obrazovanja korisnika/ca mjera za aktivno sudjelovanje na tržištu rada te izraditi planove zapošljavanja za korisnike/ce mjera
4. Omogućiti upis u vrtić za svako dijete korisnika/ca mjere koji se zaposli. 
5. Osigurati programe čuvanja, brige i skrbi za predškolsku djecu korisnika/ca mjere dok traže posao.
6. Osigurati da uključivanje djece korisnika/ca mjere u predškolske ustanove ne utječe na ukupnu dostupnost mjesta i obuhvat djece u predškolskom odgoju i obrazovanju.

Pravobraniteljica je i dalje stava kako bi različite vrste novčane pomoći roditeljima trebalo donositi na državnoj razini kako ne bi bili u nepovoljnijem položaju roditelji koji ne žive na području Grada Zagreba ili bilo kojem drugom području Republike Hrvatske. Za Republiku Hrvatsku bi bio mnogo poželjniji npr., skandinavski model obiteljske politike. Isti počiva na dva hranitelja obitelji. Osnovna je značajka takve politike da ona podržava kombiniranje plaćenog vanjskog i neplaćenog obiteljskog rada. Država, odnosno društvo podupire ženu i kao majku i kao zaposlenicu. Pokazalo se da socijalne usluge pomažu više nego novčane naknade. U skandinavskim zemljama se, u odnosu na druge zemlje, najviše napredovalo u emancipaciji žena i stvaranju za obitelj prijateljskog društvenog okruženja. S obzirom na to da demografska kretanja u društvu u pretežitoj mjeri ovise o ukupnoj socijalnoj i ekonomskoj situaciji, zapošljavanje oba roditelja može stabilizirati obitelj i doprinijeti pozitivnom demografskom razvoju. U Hrvatskoj bi ključnu ulogu moralo imati zapošljavanje žena i razvoj usluga za djecu i obitelj (jaslica i vrtića). Ta nova struktura usluga za obitelj treba angažirati šire resurse, uključujući privatni i civilni sektor. Jedino tako moguće je uspostaviti novu mrežu potpore obitelji koja će odgovoriti izazovima budućeg društvenog razvoja.

Pravobraniteljica u svojim godišnjim izvješćima o radu posebnu pažnju posvećuje pitanju demografske politike. Polazeći od negativne demografske slike i činjenice da se takvo stanje odražava na ostvarivanje ravnopravnosti spolova, Pravobraniteljica kontinuirano ističe kako bi učinkovita demografska politika morala biti usko povezana s ostvarivanjem ustavnog načela ravnopravnosti spolova te da demografska i pronatalitetna politika ne bi nikako trebala biti na štetu žena. Pravobraniteljica predlaže da se osigura cjelovita i dugoročna demografska i populacijska politika koja će uvažavati načela kojima se afirmira rodno usmjerena politika.