Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova uključila se u savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o udomiteljstvu. 

Uvidom u sadržaj odredaba Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o udomiteljstvu te osnovna pitanja koja se trebaju urediti izmjenama i dopunama Zakonu o udomiteljstvu („Narodne novine“, br. 115/18), Pravobraniteljica je utvrdila da nositelj izrade Nacrta nije intervenirao u odredbe koje se odnose na definiciju udomiteljske obitelji i tradicionalno udomiteljstvo. Pravobraniteljica je još tijekom 2018. godine aktivno sa svojim primjedbama sudjelovala u raspravi vezanoj uz donošenje Zakona o udomiteljstvu te predlagatelju zakona ukazivala na to da su iz definicije udomiteljske obitelji u potpunosti izostavljeni životni partneri i neformalni životni partneri te da se radi o nepovoljnijem postupanju uvjetovanom spolnom orijentacijom koje ulazi u opseg čl.7.st.1. Zakona o ravnopravnosti spolova u svezi s čl.6.st.3., odnosno predstavlja izravnu diskriminaciju temeljem spolne orijentacije. Nadalje, Pravobraniteljica skreće nositelju izrade nacrta pažnju na odredbu čl.65. Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola („Narodne novine“, br. 92/14. i 98/19.), kao organskog zakona, koja propisuje jamstvo zabrane nepovoljnijeg postupanja prema životnim partnerstvima glede obveza, prava i usluga koje se odnose na sustav socijalne skrbi od onog koje je pruženo bračnim zajednicama. S tim u vezi, Pravobraniteljica podsjeća da je Ustavni sud Republike Hrvatske u svojoj Odluci i rješenju, U-I-144/2019., od 29. siječnja 2020. godine, izrazio stajalište da ograničenja koja se odnose na sam proceduralni aspekt instituta udomljavanja i vrijede samo za jednu (pritom i izrazito malobrojnu) skupinu potencijalnih udomitelja, determiniranu isključivo oblikom obiteljske zajednice u kojoj žive s obzirom na svoju spolnu orijentaciju, nisu nužna u demokratskom društvu, već su diskriminatorna i stoga neprihvatljiva sa stajališta članka 14. Ustava. Nadalje, Ustavni sud Republike Hrvatske je izrazio mišljenje da su takva ograničenja nerazmjerna u odnosu na svrhu propisanih ograničenja, u smislu članka 16. Ustava, te da pri predlaganju i donošenju Zakona o udomiteljstvu nisu izneseni uvjerljivi objektivni argumenti koji bi objašnjavali zašto je tako restriktivan pristup nužan, pogotovo s obzirom na okolnosti da u odnosu na udomitelje-samce predmetnim Zakonom nisu predviđena nikakva ograničenja u vezi s njihovom seksualnom orijentacijom. Štoviše, a priori isključivanjem pristupa određene društvene skupine usluzi udomiteljstva (tj. njihovim "prešućivanjem"), i to bez objektivnih i argumentiranih razloga, umanjen je potencijal udomiteljstva kao javne usluge s obzirom na to da je sužen krug osoba koje bi mogle zadovoljiti potrebe njezinih korisnika. Pored navedenog, Ustavni sud Republike Hrvatske je ukazao da se normativno rješenje iz čl.11.st.3. Zakona o udomiteljstvu, koje prešućuje istospolne partnere kao moguće korisnike udomiteljstva koji bi imali pravo na zajednički smještaj, ne ukazuje opravdanim jer za takvo ograničenje objektivno ne postoji potreba, te je utvrdio da se time iskazuje neuvažavanje ravnopravnosti istospolnih partnera i da osporene zakonske odredbe, iz kojih je svjesnim odabirom predlagatelja zakona izostavljena određena društvena skupina, proizvode generalne diskriminatorne učinke prema društvenoj skupini istospolno orijentiranih osoba koje žive u životnim i neformalnim životnim partnerstvima, za što nema ni racionalnog opravdanja ni legitimnog cilja ili je u značajnom nerazmjeru s legitimnim ciljevima Zakona o udomiteljstvu. Nadalje, u odnosu na srodničko udomljavanje, Ustavni sud Republike Hrvatske je izrazio stajalište da uskrata mogućnosti sudjelovanja u postupku za udomljavanje vlastitog srodnika, jednako kao i za udomljavanje bilo kojeg drugog potencijalnog korisnika, također nije nužna u demokratskom društvu, diskriminatorna je i neprihvatljiva sa stajališta članka 14. Ustava te je nerazmjerna s obzirom na svrhu propisanih ograničenja (članak 16. Ustava). Zaključno, Ustavni sud Republike Hrvatske je ukazao da nema ovlasti zakonodavnog tijela te da takve diskriminatorne učinke nije moguće "nadomjestiti" njegovom intervencijom u postojeći sadržaj zakona na način da ukine sporne zakonske odredbe jer bi to dovelo do praznine u postojećem modelu javne usluge udomljavanja i izazvalo štetne posljedice za prava i interese korisnika udomiteljstva, dakle, one društvene skupine radi čijih prava i najboljeg interesa Zakon o udomiteljstvu i postoji. S obzirom na navedeno, iako je Ustavni sud Republike Hrvatske u svojoj Odluci i rješenju istaknuo da su sudovi i druga tijela dužna osporene zakonske odredbe tumačiti i primjenjivati na način koji će svim osobama pod jednakim uvjetima omogućiti sudjelovanje u javnoj usluzi udomljavanja, dakle, neovisno o tome živi li potencijalni udomitelj u životnom ili neformalnom životnom partnerstvu, Pravobraniteljica smatra da stajališta koja je istaknuo Ustavni sud Republike Hrvatske nedvojbeno ukazuju na potrebu da se diskriminatorne učinke spornih odredaba otkloni normativnim putem, odnosno noveliranjem Zakona, te predvidi model koji je primjeren demokratskom i inkluzivnom društvu te koji će jamčiti zabranu diskriminacije i ujednačenost prakse nadležnih tijela. Propuštanjem intervencije u tekst Zakona o udomiteljstvu, diskriminatorni učinci i neravnopravni tretman na koje je ukazao Ustavni sud Republike Hrvatske nastavit će egzistirati na normativnoj razini. U konačnici, i sama količina komentara iznesenih u ovom pravcu u okviru savjetovanja sa zainteresiranom javnošću ukazuje na značajan interes te očekivanje dijela javnosti da predlagatelj dopuni navedene odredbe. Slijedom navedenog, Pravobraniteljica predlaže da se Nacrtom prijedloga izmjena i dopuna Zakona o udomiteljstvu predvide dopune spornih odredaba Zakona o udomiteljstvu, vezanih uz značenje pojmova, tradicionalno udomiteljstvo i srodničko udomiteljstvo, kojima će se otkloniti opisani diskriminatorni učinci i neravnopravni tretman istospolnih partnera.

Iz medija:

Telegram.hr, 08.11.2021.