Pravobraniteljica je na poziv Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora (Odbor) aktivno sudjelovala danas na dvije sjednice Odbora. Naime, Odbor je u suradnji s Autonomnom ženskom kućom Zagreb, organizirao 31. sjednicu kao tematsku sjednicu posvećenu problematici femicida, dok je redovna 32. sjednica na dnevnom redu predvidjela raspravu o Prijedlogu odluke o osnivanju istražnog povjerenstva za utvrđivanje institucionalnih propusta u sustavu zaštite od nasilja nad ženama koji rezultiraju velikim brojem femicida – predlagatelji 16 zastupnika Hrvatskog sabora.

Na 31. sjednici su sudjelovale predstavnice/ci organizacija civilnog društva i stručnjakinje/ci za prava žena. Predstavnica MUP-a prezentirala je rezultate Istraživanja svih ubojstava žena u razdoblju 2016. – 2024. Autonomna ženska kuća predstavila je rezultate istraživanja pod nazivom: Femicid u Hrvatskoj – Analiza sudske prakse u slučajevima ubojstava žena prije i nakon uvođenja kaznenog djela  femicida. Linkovi na istraživanja nalaze se ispod ovog članka.

U raspravi koja je uslijedila, Pravobraniteljica Višnja Ljubičić istaknula je kako prošlu godinu karakterizira jedan od najvećih skokova u broju slučajeva ubojstava žena od strane intimnih partnera još od 2016. godine. Naglasila je da je prošle godine zabilježeno ukupno 39 ubojstava u RH (37 ubojstva u istom razdoblju 2024.), od čega je 18 počinjeno na štetu osoba ženskog spola (isto koliko je zabilježeno i u 2024.).  Međutim, za razliku od 2024., prošle godine je svih 18 ubojstva među bliskim osobama počinjeno na štetu osoba ženskog spola a 12 žena bilo ubijeno među bliskim osobama. Od navedenog broja, 2025. godine je ukupno 12 ženskih osoba ubijeno od strane intimnih partnera (5 u istom razdoblju 2024.). Pravobraniteljica je zatim pojasnila kako problematiku nasilja nad ženama ne možemo promatrati odvojeno od društvenog okružja koje i dalje sve više generira nasilničke obrasce ponašanja narušavajući ravnopravnost spolova kao temeljno ustavno načelo naše države. Posebice kada određene skupine i dalje javno propagiraju muškarce kao „duhovne autoritete/vođe“ u obitelji što zapravo normalizira nejednake položaje i promovira nejednake odnose moći među spolovima te direktno slabi Ustavom RH zajamčeno temeljno načelo ravnopravnosti spolova. Također, istaknula je kako je Hrvatska doista napravila značajan iskorak prepoznavanjem femicida, odnosno uvođenjem teškog ubojstva ženske osobe u svoje kazneno zakonodavstvo. No, pojasnila je da nam stvarnost ukazuje kako to nažalost nije dovoljno za učinkovitu zaštitu žena i suzbijanje ovog oblika nasilja te upozorila kako represivne i kaznene mjere nastupaju kada se femicide već dogodi pa samim tim ne predstavljaju stvarnu i učinkovitu prevenciju. Zaključno, Pravobraniteljica je istaknula kako temelj i glavni nositelj suzbijanja rodno utemeljenog nasilja mora biti edukacija te kako njene preporuke smjeraju strukturalnim reformama cjelokupnog sustava borbe protiv rodno utemeljenog nasilja i to promjenom društvenog fokusa s otklanjanja isključivo posljedica nasilja kroz kažnjavanje i osude, na paralelno ustrojavanje mehanizama za učinkovito otklanjanje samih uzroka nasilja, primarno kroz ranu prevenciju te kroz obrazovanje i edukaciju koji ciljaju otklanjanju temeljnih uzroka nasilničkih obrazaca ponašanja u društvu.

Na 32. sjednici Odbora koja je uslijedila odmah nakon zaključenja 31. raspravljao se Prijedlog odluke o osnivanju Istražnog povjerenstva za utvrđivanje institucionalnih propusta u sustavu zaštite od nasilja nad ženama koji rezultiraju velikim brojem femicida (Prijedlog odluke), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijelo 16 zastupnika u Hrvatskome saboru, aktom od 22. prosinca 2025. godine.

Predstavnica predlagatelja istaknula je kako je 2025. godine u Republici Hrvatskoj ubijeno 19 žena, što predstavlja najviši zabilježeni broj od 2016. godine, a od toga je čak 15 žena ubijeno od strane njima bliskih osoba. Naglasila je da se ne radi o izoliranim incidentima niti o pojedinačnim tragedijama, već o obrascima koje zahtijevaju ozbiljno institucionalno preispitivanje. Posebno zabrinjava činjenica da su u mnogim slučajevima počinitelji već bili poznati sustavu – kroz ranije prijave, izrečene mjere ili donesene presude. Žrtve su bile u kontaktu s institucijama, no unatoč tome sustav nije uspio spriječiti eskalaciju nasilja koja je u konačnici dovela do smrtnog ishoda. Femicid se stoga ne može promatrati kao nepredvidiv čin već je to završni ishod niza propuštenih intervencija.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske iznio je Mišljenje Vlade prema kojem se predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog odluke naglasivši kako se Istražno povjerenstvo ne može osnovati u odnosu na pitanja za koje su pokrenuti sudski postupci. Predstavnik Vlade istaknuo je kako problematiku nasilja nad ženama, unutar institucionalnog ustrojstva Republike Hrvatske, kontinuirano prate dva međuresorna tijela: Povjerenstvo za praćenje i unaprjeđenje rada tijela kaznenog i prekršajnog postupka te izvršavanje sankcija vezanih za zaštitu od nasilja u obitelji i Promatračko tijelo za sveobuhvatno nadgledanje, prikupljanje podataka, analizu izvještavanje o slučajevima ubojstva žena – Femicide Watch koje je osnovala Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Slijedom navedenoga, smatra da je razvidno kako je već uspostavljen institucionalni sustav promatračkog neovisnog tijela te nema potrebe za osnivanjem Istražnog povjerenstva s usporedivim ciljem i zadaćama.

Pravobraniteljica je u svom izlaganju podsjetila kako je još 2017. godine osnovala multidisciplinarno promatračko tijelo Femicide Watch. Također je naglasila da izvješća njezina Ureda već osam godina kontinuirano sadrže posebno poglavlje posvećeno rodno uvjetovanom nasilju, uključujući i femicid. Navela je primjer belgijskog zakona koji je usmjeren na prevenciju femicida, kao i primjer Italije koja je tek nakon sedmogodišnjeg rada istražnog povjerenstva (osnovanog temeljem zakona) uvrstila femicid u kazneno zakonodavstvo kao posebno kazneno djelo za koje je zapriječena dugotrajna kazna. Istaknula je da je Republika Hrvatska u mnogim aspektima već učinila značajne iskorake: uspostavljeno je posebno promatračko tijelo, femicid je 2024. godine prepoznat i uveden kao kazneno djelo u nacionalno zakonodavstvo, a ratifikacijom Istanbulske konvencije jasno je definirano rodno uvjetovano nasilje.

Nakon provedene rasprave Odbor za ravnopravnost spolova s četiri (4) glasa „ZA“ i šest (6) glasova „PROTIV“ - nije podržao osnivanje navedenog istražnog povjerenstva.

- Istraživanje MUP-a

- Istraživanje Autonomne ženske kuće Zagreb

- Mišljenje Vlade prema kojem se predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog odluke za osnivanje istražnog povjerenstva... 

- Cjelokupno izvješće Odbora za ravnopravnost spolova o Prijedlogu odluke o osnivanju Istražnog povjerenstva za utvrđivanje institucionalnih propusta u sustavu zaštite od nasilja nad ženama koji rezultiraju velikim brojem femicida

- Prijenos 31. sjednice Odbora za ravnopravnost spolova

- Prijenos 32. sjednice Odbora za ravnopravnost spolova

24sata