Centar za žene žrtve rata – ROSA organizirale su okrugli stol na temu zaštite i integracije žena migrantkinja s naglaskom na specifične probleme žrtava nasilja i radnog iskorištavanja. Na okruglom stolu je, pored raznih predstavnica iz tijela državne uprave, tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave, ustanova i organizacija civilnoga društva, sudjelovala i Pravobraniteljica te je tom prilikom ukazala kako institucija Pravobraniteljice kontinuirano prati položaj žena tražiteljica međunarodne zaštite (azila), posebno s aspekta rodne ravnopravnosti i zaštite od diskriminacije.

Također, ukazano je kako je u ovome trenutku Pravobraniteljica u završnoj fazi izrade Izvješća o radu za 2025. godinu, te da već zaprimljeni statistički i analitički podaci ukazuju na određene trendove i izazove o kojima je važno govoriti upravo na ovakvim stručnim skupovima. Iz navedenih podataka proizlazi kako i u 2025. žene predstavljaju manjinu u broju ukupno odobrenih azila odnosno samo 29%. Pravobraniteljica je pri tome istaknula kako je prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, jednoj ženi azil odobren upravo zbog nasilja u obitelji, što potvrđuje da rodno uvjetovano nasilje može biti jedan od razloga zbog kojih žene napuštaju svoje zemlje i traže međunarodnu zaštitu. Što se tiče nezakonitih migracija, istaknuto je kako muškarci i dalje čine većinu migranata, ali istodobno je potvrđeno da postoji i značajan broj žena uključenih u migracijske tokove, zbog čega je nužno migracije promatrati i iz rodne perspektive. Ono na što je Pravobraniteljica posebno ukazala je to da je rodna perspektiva posebno važna kada govorimo o nasilju nad tražiteljicama međunarodne zaštite. S tim u vezi, istaknula je kako nadležna tijela (tj. MUP) ističu kako je teško precizno utvrditi koliko je žena migriralo isključivo zbog nasilja, jer uz nasilje često postoje i drugi razlozi napuštanja zemlje porijekla, poput sigurnosne situacije u zemlji, progona na temelju spolne orijentacije ili nasilja koje su neke osobe doživjele tijekom samog migracijskog puta.

Pored pitanja nasilja nad ženama migrantkinjama, Pravobraniteljica je ukazala na to kako se sve češće otvaraju i pitanja radnog iskorištavanja i diskriminacije na tržištu rada, osobito kada je riječ o ženama migrantkinjama koje dolaze raditi u Republiku Hrvatsku. U tom kontekstu istaknula je kako je institucija Pravobraniteljice nedavno zaprimila nekoliko identičnih pritužbi filipinskih državljanki koje su dobile otkaz odnosno nije im produžen ugovor o radu nakon što su obavijestile poslodavce o trudnoći. U tim je predmetima već proveden ispitni postupak, a slučajevi su trenutno u tijeku. Ovi slučajevi posebno su zabrinjavajući jer ukazuju na moguću diskriminaciju na temelju spola i trudnoće, ali i na potencijalnu ranjivost žena migrantkinja na tržištu rada.

Zaključno, Pravobraniteljica je naglasila kako proizlazi da je Republika Hrvatska i dalje u velikoj mjeri tranzitna, a manje destinacijska zemlja, ali da to ne umanjuje potrebu za razvojem kvalitetnih integracijskih politika. Kao i u ranijim prilikama, i sada je naglasila kako bi se politike integracije trebale razvijati i na razini jedinica lokalne i regionalne samouprave, a ne samo na nacionalnoj razini. U tom kontekstu, istaknula je Grad Zagreb kao primjer dobre prakse.