Međunarodni dan obrazovanja obilježava se 24. siječnja, datum koji su Ujedinjeni narodi proglasili 2018. godine kako bi podigli svijest o važnosti obrazovanja kao temeljnog ljudskog prava te ključnog preduvjeta za osobni razvoj i napredak cijelog društva.

Obrazovanje je ujedno važan temelj za promicanje i ostvarivanje ravnopravnosti spolova te snažan alat za rušenje predrasuda i suzbijanje diskriminacije.

Otežan pristup obrazovanju u ruralnim područjima, izazovno usklađivanje obiteljskog života s obrazovnim ambicijama, nezastupljenost žena u nastavnim sadržajima - samo su neki od izvora nejednakosti i prevladavajućih rodnih stereotipa u području obrazovanja, što se u konačnici nužno reflektira na sva područja života i rada. Jednak i siguran pristup obrazovanju za sve nužan je preduvjet za stvaranje pravednijeg pluralističkog društva.

Rodna segregacija u obrazovanju

Prema rezultatima posljednjeg popisa stanovništva iz 2021. godine, došlo je do znatnog povećanja ukupnog visokoobrazovanog stanovništva u odnosu na prethodni popis iz 2011.  Iz perspektive ravnopravnosti spolova – žene dominiraju u svim dobnim skupinama (osim u onim starijim od 60 godina) u području visokog obrazovanja.

Prema publikaciji Žene i muškarci u Hrvatskoj 2025 Državnog zavoda za statistiku, u akademskoj godini 2023./2024. žene su činile 58,4% svih studenata/tica, a titulu doktora znanosti u 60,1% nosile su žene (2024.).

Iako ostvaruju odlične rezultate u obrazovanju, na srednjoškolskoj razini djevojčice i žene slabije su zastupljene u tehničkom području, dok su dječaci i muškarci slabije zastupljeni u umjetničkom obrazovanju.

Na visokoškolskoj razini, prema Indeksu rodne ravnopravnosti Europskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE), žene u Europskoj uniji su čak četiri puta sklonije studirati u područjima obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi, dok u STEM području čine tek 34% diplomiranih osoba. Na tržištu rada jaz je još izraženiji – tek 20% informacijsko-komunikacijskih stručnjaka su žene.

U izvješću UNESCO-a o globalnom praćenju obrazovanja za 2025. godinu, istaknuto je da, iako žene čine većinu nastavničkog osoblja, na upravljačkim pozicijama u obrazovanju su zastupljene u nerazmjerno malom udjelu. U području srednjeg obrazovanja, žene globalno čine 57% nastavnog osoblja, dok su na ravnateljskim pozicijama zastupljene sa 37% (jaz od 20%).

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku RH za kraj školske godine 2023./24., u Hrvatskoj je prisutan isti jaz, uz dodatno naglašenu feminizaciju srednjeg obrazovanja: žene čine 68% nastavnog osoblja i 49% ravnatelja/ica (jaz od 19%).

U području visokog obrazovanja, žene globalno čine 45% akademskog osoblja, dok ih je na čelnim pozicijama svega 30%. U Hrvatskoj žene čine 30% dekana/ica javnih visokih učilišta i 11% rektora/ica sveučilišta. U razdoblju 2010.–2023. žene su globalno činile 27% ministara/ica u području obrazovanja.

Rodni stereotipi - izvor predrasuda i diskriminacije

Jedan od glavnih izazova u području obrazovanja, kao i jedan od osnovnih zadataka odgojno-obrazovnog sustava, je eliminacija rodnih stereotipa.

U Strategiji za rodnu ravnopravnost 2024.-2029. Vijeća Europe, kao prvi strateški cilj istaknuta je prevencija i suzbijanje rodnih stereotipa i seksizma. Rodni stereotipi su unaprijed stvoreni društveni i kulturni obrasci ili ideje po kojima se ženama i muškarcima dodjeljuju karakteristike i uloge određene i ograničene njihovim spolom. Rodni stereotipi predstavljaju ozbiljnu prepreku postizanju stvarne rodne ravnopravnosti i potiču diskriminaciju na temelju spola.

Oni mogu ograničiti, u svim aspektima i u svim fazama njihovih života, razvoj talenata i sposobnosti djevojčica i dječaka, žena i muškaraca, njihove obrazovne i profesionalne preferencije i iskustva te životna očekivanja, sprječavajući ih da ostvare svoj puni potencijal i ograničavajući njihove životne mogućnosti općenito.

Sustavna edukacija usmjerena razbijanju stereotipa i ukorijenjenih obrazaca kroz obrazovni sustav od najranije dobi ključna je za smanjenje nejednakosti i svih oblika nasilja, a kvalitetno i uključivo obrazovanje temelj jednakih mogućnosti i pravednijeg društva.

Obrazovanje je ključan alat za postizanje rodne ravnopravnosti

U okviru pete faze UN-ovog Svjetskog programa za obrazovanje o ljudskim pravima (2025.-2029.), rodna ravnopravnost je, pored digitalnih tehnologija te okoliša i klimatskih promjena, definirana je kao jedna od tri glavna tematska područja.

Europska komisija je uoči donošenja nove Strategije za rodnu ravnopravnost 2026-2030, polazeći od rodne ravnopravnosti kao temeljne vrijednosti EU-a, naglasila značaj odgoja i obrazovanja za ravnopravnost spolova. U Planu za prava žena i Deklaraciji o načelima za rodno-ravnopravno društvo, kvalitetno i inkluzivno obrazovanje istaknuto je kao jedan od 8 ključnih principa, koje bi trebalo uključivati sljedeće ciljeve:

• promicanje rodno uravnotežene perspektive u obrazovanju, uključujući kurikulume, nastavne materijale, udžbenike, osposobljavanje i vođenje nastavnog osoblja na svim razinama obrazovanja;
• promicanje sveobuhvatnog spolnog odgoja i obrazovanja;
• osiguravanje jednakih mogućnosti i pristupa stručnom usavršavanju, kao i dodatnom osposobljavanju i prekvalifikaciji;
• osiguravanje nulte tolerancije prema rodno uvjetovanom nasilju, uznemiravanju i maltretiranju u obrazovanju;
• poticanje djevojčica i žena na uključivanje u sektore znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM);
• poticanje dječaka i muškaraca na uključivanje u sektore obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi;
• poticanje žena i djevojčica na stjecanje digitalnih vještina i kompetencija, uključujući umjetnu inteligenciju.