Hrvatski English


Ustav RH, čl. 3. …ravnopravnost spolova jedna je od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.



Reproduktivno zdravlje | LGBTIQ osobe | IZJAVE MEDIJIMA | 15.12.2025.

Izjava za medije na temu peticije protiv molitvenih skupova na gradskim trgovima

JL & Dnevno.hr logoNastavno na upite Jutarnjeg lista i portala Dnevno.hr, Pravobraniteljica je dostavila izjave na temu nedavne peticije protiv molitvenih skupova na gradskim trgovima.

Molitveni skupovi odvijaju se u okviru kampanje pod nazivom „Što je muškarac bez krunice?“ (u sklopu projekta „Muževni budite“) u organizaciji neformalne građanske inicijative „Bratstvo Vitezovi Bezgrešnog Srca Marijina”. Počevši od okupljanja u Zagrebu krajem 2022., skupovi se kontinuirano održavaju jednom mjesečno prve subote u mjesecu na glavnim trgovima u Hrvatskoj (prema posljednjim navodima organizatora, kampanja je u prosincu organizirana u 29 naselja).

Radi se o globalnom pokretu „Men's Rosary“ koji se održava u 40-ak zemalja svijeta (od čega 10-ak država članica EU), a prvo se pojavio u Brazilu. Kampanja je u Hrvatskoj najavljena na način da su „muškarci iz 40 zemalja svijeta objavili ‘rat javnom krunicom’: ‘Želimo biti vojska i zauzet ćemo naše trgove za Gospodina Isusa Krista’“, uz primjetan borbeno-ratnički diskurs i vitešku ikonografiju (krunica je „oružje“, muškarci su „Marijini ratnici“) te asocijacije na vitezove i križare (u nekim zemljama pokret se odvija pod nazivom „Men's Rosary Crusade“).

Na razini međunarodnih organizacija i u znanstvenoj zajednici u državama članicama EU već su neko vrijeme prepoznate aktivnosti anti-ljudskopravnih pokreta (eng. anti-rights movements), čiji sastavni dio su antirodni pokreti koji su usredotočeni na regresiju stečenih prava za žene i LGBT+ osobe, s učinkom slabljenja demokratskih vrijednosti te društvene polarizacije i destabilizacije. Kampanja „Što je muškarac bez krunice?“ dio je antirodnih pokreta u Republici Hrvatskoj.

Ono što je iz perspektive ravnopravnosti spolova ključno su središnje poruke kampanje kojima se pokušavaju reafirmirati neravnopravni odnosi moći u obitelji i društvu u skladu s nekadašnjim patrijarhalnim poretkom. Najindikativnije obilježje kampanje je isključivanje žena iz aktivnosti kojima se promoviraju „poželjni“ odnosi među spolovima i kojima se nalaže kako bi žena trebala izgledati i ponašati se, uz poruke da je muškarac taj koji treba biti vrhovni autoritet i donositelj odluka. Kampanja se odvija u okviru građanskog pokreta, ali temelji se na instrumentalizaciji vjere, gdje se promocija patrijarhalnih vrijednosti predstavlja kao promocija vjerskih načela, u skladu s čime se prilagođava i terminologija (muškarci nisu vrhovni, već duhovni autoriteti).

U skladu s dosadašnjim priopćenjima i izjavama, Pravobraniteljica je naglasila da u državi u kojoj je ravnopravnost spolova jedna od najviših vrednota demokratskog ustavnog poretka, kampanje kojima se promovira neravnopravnost spolova i koje su dio antirodnih pokreta u Republici Hrvatskoj ne treba podržavati ni na koji način. Međutim, zahtjev peticije kojom se poziva na uklanjanje skupova s glavnih trgova je u svojoj suštini vrlo kompleksno pitanje kojemu je teško odgovoriti u kontekstu granica dopuštenosti koje se toleriraju u demokratskom društvu. Slične dvojbe prisutne su primjerice po pitanju molitvenih skupova ispred bolničkih ustanova koje pružaju zdravstvenu uslugu prekida trudnoće, u odnosu na koje su neke europske države (npr. UK, Irska, Njemačka) uvele „buffer/tampon“ zone u okruženju od 100/200 m.

Iz medija:
Dnevno.hr (11.12.2025.)
Jutarnji list (13.12.2025.)


EU projekti Pravobraniteljice:
Podizanje svijesti o rodno uvjetovanom kibernetičkom nasilju nad djevojčicama i ženama te stvaranje sigurnijeg online okruženja
Jednaka prava, jednake plaće, jednake mirovine
Izgradnja učinkovitije zaštite: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema ženama
Prema stvarnoj ravnopravnosti muškaraca i žena
Uklanjanje staklenog labirinta

Rad Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova do 2020. pohranjen je na adresi arhiva.prs.hr te da je dostupan kao arhiva djelovanja od 2003. do 2020.