Priopćenje Pravobraniteljice uoči 25. studenog – Međunarodnog dana borbe protiv nasilja prema ženama

Logo Međunarodnog dana borbe protiv nasilja prema ženama Uoči obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja prema ženama, Pravobraniteljica izražava snažnu podršku naporima koji ciljaju jačanju jamstava ravnopravnosti spolova, ali također izražava i zabrinutost vezano uz zabilježene trendove nastavka brutalizacije rodno utemeljenog nasilja koji nas iz godine u godinu upućuju na to da kao društvo nismo pronašli učinkovit ključ za suzbijanje ove vrste nasilničkog ponašanja.

Tekuću godinu karakterizira i povećan broj ubojstava žena. Nažalost, društvena klima za sve oblike nasilja izrazito je 'pogodna' jer zapravo i globalno i lokalno živimo kulturu sile, nasilja i kompetitivnosti, a ne uvažavanja različitosti, dijaloga i solidarnosti. To naravno povratno djeluje i na rodno utemeljeno nasilje, odnosno femicide kao njegov najgori oblik. Uočeni trendovi glede rodno utemeljenog i obiteljskog nasilja nisu značajnije odstupali od prethodnih godina, a glede ubojstava žena su se i pogoršali. Pravobraniteljica ponovno, kao i nažalost već nebrojeno puta do sada, izražava ozbiljnu zabrinutost zbog nastavka eskalacije ubojstava žena. Prema statističkim podacima koje Pravobraniteljica vodi u okviru Promatračkog tijela za sveobuhvatno nadgledanje, prikupljanje podataka, analizu i izvještavanje o slučajevima ubojstava žena – „Femicide Watch“, čija je osnivačica još od 2017. godine, u 2025. godini do danas počinjeno je ukupno 15 ubojstava ženskih osoba, od čega su čak 11 (više od dvije trećine) počinili njihovi intimni partneri (uključujući supruzi, bivši supruzi i izvanbračni partneri, bivši izvanbračni partneri).

Uspješna prevencija femicida je shvaćanje nadležnih tijela da se radi o najpredvidljivijem ubojstvu, koje ima svoju dinamiku, obrasce i okidače, koji se više manje uvijek ponavljaju. Pravobraniteljica kroz tijelo Femicide Watch i preporuke koje proizlaze iz dubinskih analiza svakog pojedinog slučaja ubojstva, policiji jasno ukazuje gdje su i kad pogriješili i/ili što su propustili poduzeti u svojim intervencijama i procjenama te koliko je zapravo predvidivo spriječiti svako ubojstvo ženske osobe, ako se razumiju mehanizmi i obrasci koji dovode do njega, jer oni su, kako je istaknuto, skoro uvijek isti.

Pravobraniteljica ponovo naglašava kako u svjetlu ratificirane Istanbulske konvencije postoji kontinuirana inicijativa zakonodavca prema izmjenama zakonodavnog okvira i postrožavanju kazni za rodno utemeljeno nasilje. Međutim, jedan od osnovnih problema našeg sustava suzbijanja rodno utemeljenog i obiteljskog nasilja i dalje je taj što te izmjene ne prate sustavno prikupljanje podataka, stručna i dubinska analiza sustava te strateški dokumenti izrađeni od strane struke, a koji bi trebali osigurati održivost i potrebnu društvenu arhitekturu za provedbu (izmijenjenog) zakonodavstva, već se uglavnom radi o izmjenama zakona izazvanim najčešće slučajevima teškog nasilja ili ubojstvima žena koji mobiliziraju javnost koja onda izvrši pritisak na političare, odnosno izvršnu vlast.

Stoga, Pravobraniteljica ponovo ističe kako nam nedostaje sustavan pristup obrazovanju na svim društvenim razinama o ravnopravnosti spolova i pogubnosti rodno utemeljenog nasilja te o načinima njegovog ranog sprječavanja, a posebice je vidljiv deficit obrazovanja djece i edukacije struke, odnosno policije, pravosuđa i državnog odvjetništva. Na posljedice takvog pristupa, koje registrira i GREVIO izvješće, Pravobraniteljica već godinama upozorava. Rezultat takvog načina borbe protiv rodno utemeljenog nasilja redovito su niske kazne, koje se u RH i dalje izriču gotovo uvijek uvjetno i u okviru zakonskih minimuma i daljnja brutalizacija nasilja. Predlagane promjene i preporuke Pravobraniteljice smjeraju reformi cjelokupnog sustava borbe protiv rodno utemeljenog nasilja i to promjenom društvenog fokusa s otklanjanja isključivo posljedica nasilja kroz kažnjavanje i osude, na paralelno ustrojavanje mehanizama za učinkovito otklanjanje samih uzroka nasilja, primarno kroz ranu prevenciju te kroz obrazovanje i edukaciju koji ciljaju otklanjanju uzroka nasilničkih obrazaca ponašanja u društvu, ustrojavanje konkretne, kvalitetne i dugotrajnije psihosocijalne podrške obiteljima u problemima, a prije eskalacije nasilničkih obrazaca ponašanja.

Kada govorimo o rodno utemeljenom nasilju, govorimo o jednom od najsustavnijih i najčešćih oblika kršenja ljudskih prava žena na svijetu. Ono predstavlja značajan te globalno iznimno raširen društveni problem. Hrvatska po tom pitanju nažalost nije izuzetak. Patrijarhalni društveni poredak čije nasljeđe je strukturalno ukorijenjeno u naše društvo i neravnopravni odnosi te obrasci koje on podrazumijeva, neizbježno sa sobom nose povećanu stopu nasilja prema ženama, odnosno raširenost različitih oblika diskriminacije žena. Jer, korijeni različitih oblika diskriminacije i nasilja protiv žena upravo se temelje u neravnopravnim odnosima moći između žena i muškaraca i u nerazmjeru povezanih nepravdi koje podnose većinom žene, a na što ukazuje relevantna statistika.

Promatrajući pojavnost nasilja u obitelji kao oblika nasilja protiv žena u Hrvatskoj, Pravobraniteljica kontinuirano ukazuje na alarmantne podatke te već godinama postojan i sve izraženiji trend - broj kaznenih djela nasilničkih ponašanja u obitelji kontinuirano i osjetno raste. U usporedbi s 2015. godinom, kada je zabilježeno 2.220 takvih kaznenih djela, prošle godine evidentirano ih je čak 9.167. U razdoblju 2015.-2024. rast kaznenih djela se skoro upeterostručio, dok se broj prekršajnih djela nasilničkih ponašanja u obitelji istovremeno i u istom razdoblju prepolovio (sa skoro 14.000 u 2015., na ispod 7.000 u 2024.). Dodatno, u 2024. godini nastavljen je trend prvi put zabilježen u 2023. godini, kada je, dakle, po prvi put otkada se sustavno prati statistika nasilja prema ženama i među bliskim osobama, zabilježen veći broj evidentiranih kaznenih djela nego evidentiranih prekršaja (prekršaja nasilja u obitelji je zabilježeno – 6.949, a kaznenih djela među bliskim osobama – 9.167). Navedeni višegodišnji trend upućuje na zaključak na koji Pravobraniteljica već godinama upozorava, a to je da naš sustav borbe protiv nasilja prema ženama i u obitelji zapravo nije ustrojen na način da učinkovito adresira i uklanja uzroke nasilja kroz prevenciju, edukaciju i obrazovanje, već se isključivo oslanja na adresiranje posljedica nasilja kroz penalnu politiku.

Većinu nasilja prema ženama i dalje kontinuirano čine njihovi najbliži dok značajan broj žena smrtno strada upravo nakon što se odluči prekinuti nasilnički odnos. To je duboko zabrinjavajuća činjenica i upozorenje da je sustavne promjene nužno poduzeti odmah. Posljednjih 10-tak godina vidljivi su određeni pomaci u adresiranju problematike nasilja u obitelji u Hrvatskoj. Svjedočimo i recentnim izmjenama kaznenog zakonodavstva s ciljem dodatnog unaprjeđenja sustava zaštite žrtava rodno utemeljenog nasilja i procesuiranja počinitelja. Kada govorimo o izmjenama Kaznenog zakona u vidu uvođenja novog kaznenog djela – teškog ubojstva ženske osobe (femicida), ukazujemo na stav Pravobraniteljice koji ističe već godinama, a to je da izmjene kaznenog i drugih represijskih zakona same po sebi neće nužno doprinijeti rješenju problema jer se zakonodavnom represijom uvijek adresiraju posljedice nasilja (ubojstva/femicida), a ne uzroci. Prevencija je tu posredna, preko osude i poruke koju ona nosi, a ne direktna i učinkovita, te ne štiti žrtvu.

Kada govorimo o zakonodavstvu, nužna je pravilna i stroga primjena postojećih propisa uz razumijevanje i za rodno utemeljeno nasilje senzibilitet koji u svoj rad moraju integrirati svi, od pravosuđa, državnog odvjetništva, policije pa do svih ostalih društvenih dionika koji sudjeluju u suzbijanju ove vrste nasilja. Shodno istaknutom, rješenje problema nije isključivo u čestim izmjenama zakonodavnog okvira, već prvenstveno u kontinuiranoj edukaciji onih koji primjenjuju te zakone i propise, upravo zato jer je žrtvama rodno utemeljenog nasilja potrebno osigurati pravodobnu, odnosno stvarnu i učinkovitu zaštitu, a ne samo onu koja nastupa nakon čina ubojstva, odnosno deklaratorna i formalna.

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja prema ženama Pravobraniteljica također naglašava da i seksualno nasilje, kao jedan od oblika rodno utemeljenog nasilja, ostavlja razorne posljedice na žrtve te i njega karakterizira neodgovarajući odgovor sustava, kao i iznimno zabrinjavajući visok postotak tamnih brojki, odnosno neprijavljenih i neprocesuiranih slučajeva. Radi se ujedno o nasilju u kojem je počinitelj (uvijek ili gotovo uvijek) muškarac, a žrtva je, upravo zbog svog spola - žena ili djevojčica. Dodatno, u ovakvim se slučajevima nasilja prvenstveno problematiziraju žrtva i njezino ponašanje, a ne počinitelj, zbog dobro nam poznate prevladavajuće patrijarhalne paradigme široko rasprostranjene u hrvatskom društvu. Tako su žrtve seksualnog nasilja često izložene predrasudama i stigmatizaciji, na što Pravobraniteljica kontinuirano u svom radu ukazuje, zbog čega se isto u velikom broju slučajeva ne prijavljuje ili se, najčešće u slučaju seksualnog uznemiravanja, prijavljuje anonimno. Silovanje, kao jedan od najtežih oblika seksualnog nasilja, na žrtve ostavlja dugoročne i nesagledive posljedice.

Značajan problem i zapreku prijavljivanju najtežih oblika seksualnog nasilja predstavljaju i destruktivni mitovi o seksualnom nasilju, kao i relativiziranje traume žrtava, ali nerijetko i sekundarna viktimizacija, nerazumijevanje i nesenzibiliziranost od strane nadležnih institucija kada se žrtve odvaže prijaviti nasilje, čime se sve dovodi u pitanje učinkovita borba protiv ovoga problema i posljedično odlučnost žrtava da o tome progovore. Pravobraniteljica i ovdje uporno naglašava kako su kazne za počinitelje preblage, a trajanje sudskih postupaka predugo, što kod žrtava dodatno stvara osjećaj bespomoćnosti i nepovjerenja u sustav. Tako da su i kada govorimo o problematici seksualnog nasilja u sustavu potrebne korjenite i žurne promjene.

Pravobraniteljica upozorava i na sve značajniji rast kibernetičkog nasilja rodne prirode kao i normativni deficit i disperzivnost koji prate reguliranje suzbijanja i kažnjavanja ove vrste rodno utemeljenog nasilja. Pravobraniteljica je prepoznala navedene nedostatke u našem sustavu suzbijanja kibernetičkog nasilja te ih pokušava sanirati kroz EU projekt kojeg je institucija i nositeljica. Projekt naziva: “Podizanje svijesti o rodno uvjetovanom kibernetičkom nasilju nad djevojčicama i ženama te stvaranje sigurnijeg online okruženja” započeo je s provedbom još u siječnju 2023. godine. Cilj mu je podizanje svijesti o problemu rodno uvjetovanog kibernetičkog nasilja na institucionalnoj i društvenoj razini te stvaranje preduvjeta za unapređenje zakonodavnog i pravnog okvira za regulaciju kibernetičkog nasilja u Republici Hrvatskoj, ali i u partnerskim zemljama na projektu, odnosno Španjolskoj i Portugalu, te na cjelokupnoj europskoj razini. Konačni cilj projekta je izraditi Strategijski dokument sa smjernicama za stvaranje zajedničkog pristupa rodnoj ravnopravnosti u ovom polju, što će biti prezentirano zakonodavcima na nacionalnoj i europskoj razini. Ove godine globalna tema UN Women kampanje “16 dana aktivizma” je također posvećana borbi protiv kibernetičkog nasilja prema ženama pod geslom: „UNiTE to End Digital Violence against All Women and Girls“

Pravobraniteljica u svojim preporukama, na temelju dugogodišnje prakse, u vidu rješavanja individualnih pritužbi, praćenja dostupnih pokazatelja te provedenih istraživanja i analiza, upućuje na istaknutu nužnost unaprjeđenja sistema suzbijanja rodno utemeljenog nasilja kroz:

Sustavne i kontinuirane edukacije svih nadležnih tijela koja postupaju sa žrtvama seksualnog nasilja, a koje bi obuhvaćale i primjenu rodno senzibilnog tretmana prema žrtvama seksualnog nasilja kao i primjenu međunarodnih standarda.
Uvođenje sveobuhvatnog zdravstvenog i seksualnog odgoja i obrazovanja, uključujući teme o ravnopravnosti spolova kao obvezatnog nastavnog sadržaja na svim obrazovnim razinama, a ne isključivo kroz među-predmetne teme.
Daljnjeg jačanja međuresorne suradnje svih nadležnih tijela, a u cilju prevencije i pružanja pomoći žrtvama seksualnog nasilja.
Dosljedne primjene Protokola o postupanju u slučaju seksualnog nasilja.
Provođenje daljnjih istraživanja i analize koje će imati u vidu i rodni aspekt ove problematike, kako u odnosu na pružanje zaštite žrtvama silovanja tako i u odnosu na postojeću sudsku praksu u ovom području.
Provođenje medijske kampanje i osvještavanje društva u cjelini o potrebi prijavljivanja svih oblika seksualnog nasilja, u cilju smanjenja tamnih brojki tih kaznenih djela.

Na nedostatnu sveobuhvatnu prevenciju, edukaciju i senzibilizaciju struke i društva, kao i na nužna unaprjeđenja sustava zaštite od rodno utemeljenog nasilja, upućuje i Osnovno evaluacijsko izvješće GREVIO Odbora za Republiku Hrvatsku o provedbi Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja prema ženama i nasilja u obitelji – Istanbulske konvencije. Navedeno Izvješće kroz svojih 70-ak preporuka šalje ključnu i nažalost očekivanu poruku da Hrvatskoj i nadalje nedostaju:

razvoj i dosljedna primjena rodno osjetljivih sveobuhvatnih politika za rješavanje različitih oblika rodno utemeljenog nasilja ,
sustavna prevencija,

edukacija stručnjaka i stručnjakinja na svim razinama.

Učestalo se pozivajući na istraživanja, statističke analize i nalaze Pravobraniteljice, nalazi iz Izvješća GREVIO Odbora potvrđuju probleme u sustavu na koje Pravobraniteljica već godinama upozorava kroz svoja izvješća o radu i brojne preporuke.

Jedino dosljednim i odlučnim djelovanjem radi uklanjanja samih uzroka rodno utemeljenog nasilja, pravilnom primjenom postojećih propisa te kontinuiranim unaprjeđenjem i prilagodbom novonastalim okolnostima i izazovima, može se uistinu graditi društvo nulte tolerancije na sve oblike nasilja, posebice rodno utemeljenog nasilja i nasilja u obitelji. Pritom je nužno uvijek iznova ponavljati da je problem rodno utemeljenog nasilja problem svih nas, odnosno cijeloga društva. I jedino promjenom svijesti, negativnih stavova i obrazaca, otvara se put razumijevanju, uvažavanju i slobodi u različitostima.

U tom smislu, institucija Pravobraniteljice će i nadalje sve svoje napore i kapacitete usmjeriti u daljnje unaprjeđenje sustava edukacije, prevencije i podrške žrtvama.

Iz medija:

- HRT

- Hina

- N1