Temeljem nadležnosti propisane u čl. 22. Zakona o ravnopravnosti spolova, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova se uključila u postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću te dostavila komentare na Nacrt prijedloga zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Nacrt prijedloga zakona), koje je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije prihvatilo.

Tom prigodom, Pravobraniteljica je naglasila da je ostvarivanje ravnopravnosti spolova te osnaživanje žena i djevojčica samo za sebe jedan od 17 ciljeva održivoga razvoja iz Programa Ujedinjenih naroda o održivom razvoju do 2030. godine (cilj 5.) te da je, s obzirom na svoju horizontalnu narav, ostvarenje ravnopravnosti spolova povezano i premreženo sa svim drugim ciljevima održivoga razvoja.

Nadalje, Pravobraniteljica je istaknula da postoji niz indikatora s područja ravnopravnosti spolova koji ukazuju na značajne regionalne razlike. Tako su u 2024.g., prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u evidenciji registrirane nezaposlenosti žene činile udio od 56% (53.234), a muškarci 44% (42.065). Promatrajući navedene podatke razvrstane po regijama, vidljivo je da je udio žena u registriranoj nezaposlenosti veći u svim županijama. Izraženiji udio žena u registriranoj nezaposlenosti (preko 60%) prisutan je u Brodsko-posavskoj, Osječko-baranjskoj te Vukovarsko-srijemskoj županiji. Pritom, u navedenim županijama prisutna je izrazito visoka stopa registrirane nezaposlenosti koja je u pojedinim slučajevima i dvostruko veća od prosjeka na razini Republike Hrvatske. Pravobraniteljica je ukazala da je ovakav regionalni disparitet na razini društveno-gospodarske perspektive neophodno uzeti u obzir prilikom kreiranja politike regionalnog razvoja. Primjeri koje treba slijediti su oni u Istarskoj, Šibensko-kninskoj i Zagrebačkoj županiji te Gradu Zagrebu, u kojima je udio žena u registriranoj nezaposlenosti oko 51%.

Osobito ranjivu skupinu zbog rizika od siromaštva i materijalne deprivacije čine žene starije životne dobi. Imajući u vidu nepovoljniji položaj žena na tržištu rada, njihovu veću izloženost prekarnom radu, rodni jaz u plaćama i posljedično mirovinama, veći angažman u skrbi za djecu, nemoćne članove obitelji i kućanstvo te ograničeni pristup obrazovanju, razvidno je da je visoki rizik od siromaštva s kojim se suočavaju žene starije životne dobi rezultat dugoročne izloženosti nejednakosti u društvu i osobito na tržištu rada. U kontekstu usmjerenosti politike regionalnoga razvoja na smanjenje regionalnih razlika, potrebno je naglasiti da je analiza koju je Pravobraniteljica provela u svojem Izvješću o radu za 2024.g. na temu žena u riziku od siromaštva ukazala na regionalnu intersekcijsku komponentu, odnosno da je stopa ozbiljne materijalne i socijalne deprivacije u Panonskoj Hrvatskoj, kao geografski-statističkoj kategoriji, više nego dvostruko veća u odnosu na druge regije.

Kako Pravobraniteljica, sukladno Općoj preporuci br.34. o pravima žena u ruralnim područjima Odbora UN-a za uklanjanje diskriminacije žena,  posebnu pažnju posvećuje ženama u ruralnim područjima istovremeno je ukazala kako je ženama u ruralnim sredinama otežan pristup obrazovnim, zdravstvenim i kulturnim uslugama, a izrazito su naglašeni problematika socijalne isključenosti osobito žena starije životne dobi i nedostupnost odgovarajuće infrastrukture prilagođene potrebama žena.  Prepoznajući njihovu ranjivost te izloženost rizicima od višestruke diskriminacije, Pravobraniteljica je ukazala da su neophodni poticaji na nacionalnoj, lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini koji bi ženama u ruralnim područjima omogućili ravnopravniju vidljivost i djelovanje.

U kontekstu žena u ruralnim područjima koje su u značajnoj mjeri orijentirane na poljoprivredu kao jedini izvor osiguranja egzistencije, Pravobraniteljica je smatrala nužnim ukazati na nedovoljno razumijevanje negativnog utjecaja klimatskih promjena na područje ravnopravnosti spolova. Dok na globalnoj razini postoji visoki stupanj svijesti da žene orijentirane na poljoprivredu teže podnose negativne učinke klimatskih promjena te imaju manje mogućnosti za preorijentaciju na druge izvore egzistencije, na razini naših nacionalnih strateških politika vezanih uz jačanje otpornosti na klimatske promjene i ravnopravnosti spolova ova međusobna korelacija nije dovoljno prepoznata. S obzirom na činjenicu da je otpornost na klimatske promjene identificirana kao jedna od komponenti održivosti kao načela politike regionalnoga razvoja, Pravobraniteljica je upozorila na ovaj nedostatak u strateškom djelovanju Republike Hrvatske.

U odnosu na demografsku revitalizaciju, kao jedan od temeljnih ciljeva politike regionalnoga razvoja, Pravobraniteljica je podsjetila da Strategija demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033.g., koju je Hrvatski sabor usvojio prošle godine, ističe da se moderna populacijska politika temelji na ravnopravnosti spolova. Dugoročni pad stope fertiliteta djelomično se objašnjava neravnopravnošću među spolovima, nepovoljnim položajem žena na tržištu rada, nemogućnošću usklađivanja profesionalnog i privatnog života, neravnopravnom raspodjelom brige za djecu i nemoćne članove obitelji te kućanske poslove, nesigurnim ekonomskim uvjetima i sl. Slijedom navedenog, Pravobraniteljica je istaknula kako je za uspješnost procesa demografske revitalizacije neophodno u politiku regionalnoga razvoja integrirati dimenziju ravnopravnosti spolova.

Slijedom svega navedenoga, Pravobraniteljica je predložila Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, kao stručnom nositelju, da u Nacrtu prijedloga zakona, u okviru ciljanih demografskih i socijalnih skupina mjera, decidirano  navede ravnopravnost spolova kao jedan od ciljeva prema kojemu mjere trebaju biti usmjerene te da je u popisu standardiziranih pokazatelja uspješnosti, koji će se naknadno odrediti naputkom, potrebno predvidjeti relevantne indikatore vezane uz ravnopravnost spolova.

Zaključno, Pravobraniteljica je predložila i uvrštavanje odredbe o rodnoj neutralnosti izričaja u Nacrtu prijedloga zakona, sukladno Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor, a Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije je izvijestilo da prihvaća komentare Pravobraniteljice.