Tijekom jučerašnjeg i današnjeg dana mediji izvještavaju o slučaju vršnjačkog nasilja u jednoj zagrebačkoj osnovnoj školi, gdje su u školskom toaletu dvojica učenika osmog razreda pretukli svog vršnjaka. S obzirom da je iz objavljenih okolnosti slučaja razvidno da on ima rodnu dimenziju, Pravobraniteljica ukazuje na neke njegove indikativne detalje.

U člancima se među ostalim navodi da je vršnjačko nasilje motivirano ljubomorom, s obzirom da je pretučeni učenik prijatelj s djevojkama iz razreda, a počinitelji su mu ranije prijetili da se s njima ne druži jer su one njihove simpatije i „njihovo vlasništvo“. Zbog toga što se učenik redovito druži samo s djevojkama iz razreda, njegova majka navodi da je izložen vrijeđanju pogrdnim nazivom „peder“ i da je cijelu prošlu školsku godinu bio žrtva psihičkog zlostavljanja, koje je sada preraslo u ozbiljno fizičko nasilje. Dodatno zabrinjavajuće je to što majka ukazuje na hostilnu školsku atmosferu u kojoj drugi učenici ne osuđuju nasilničko ponašanje, već ga odobravaju i potiču: „Kad je izašao iz WC-a, njih 20-ak koliko ih je bilo tamo, veličali su to nasilje. Bili su sretni što je on dobio batine, a prethodilo je tome što je moj sin drugačiji od drugih.“

Iz navedenoga su razvidni negativni razvojni utjecaji koji oblikuju ponašanje adolescenata s obilježjima toksične percepcije partnerskih i međuljudskih odnosa, uz izraze posesivnosti, ljubomore, mizoginije, homofobije i nasilja, koje izvire iz prethodno navedenoga. Mizoginija se ogleda u percepciji djevojaka kao vlasništva mladića, a homofobija u potrebi omalovažavanja i ponižavanja pojedinaca čije ponašanje i rodno izražavanje odstupa od društveno uvriježenog prosjeka (mladić koji preferira druženje s djevojkama umjesto s mladićima).

Ovakvi slučajevi svjedoče o nemoći odgojno-obrazovnog sustava i hrvatskog društva u cjelini da mladima osigura odgoj i obrazovanje koji će ih usmjeriti prema pozitivnim životnim vrijednostima, uključujući ravnopravnost spolova, toleranciju, mir i nenasilje, i koji će na odgovarajući način zaštititi ranjive i manjinske skupine, prvo u odgojno-obrazovnom sustavu, a kasnije u javnom životu. Primjeri poput nedavnog povlačenja programa prevencije vršnjačkog nasilja „Abeceda prevencije“ uoči početka tekuće školske godine, među ostalim zbog bojazni od „mogućih otpora i kontroverzi oko ideoloških pitanja“ (slijedom moralne panike zbog po ničemu sporne priče „Dugine boje“), zasigurno ne pridonose prevenciji i suzbijanju vršnjačkog nasilja koje je u vezi s diskriminirajućim razvojnim utjecajima kojima su mladi izloženi, već mu daju legitimitet. Predmetni propust, osim što proizlazi iz očigledno lošeg roditeljskog odgoja i nedostataka odgojno-obrazovnog sustava, u izravnoj je vezi s regresivnim trendovima u hrvatskom društvu kojima se promiču predrasude i nesnošljivost i kojima se poziva na repatrijarhalizaciju rodnih odnosa u obitelji i društvu, naglašavajući podređenost žene i dominantni autoritet muškaraca koji bi trebali imati pravo odlučivanja o tome kako žene trebaju izgledati i ponašati se, kao što je u vezi i sa negiranjem prava spolnih i rodnih manjina na građansku jednakopravnost te na život bez nasilja, svodeći njihova ljudska prava na „ideologiju“.

Pravobraniteljica školskim ustanovama preporučuje da svoj rad usmjere na temeljitu provedbu nastavnih sadržaja iz područja građanskog odgoja i obrazovanja s naglaskom na poduku o diskriminaciji temeljem svih osnova iz članka 1. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08 i 112/12), kao i na provedbu školskih preventivnih programa i relevantnih dokumenata poput Protokola o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima (2024.), Protokola o postupanju u slučaju seksualnog nasilja (2023.) i Akcijskog plana za prevenciju vršnjačkog nasilja u Gradu Zagrebu 2024.-2026., obilježavanje Nacionalnog dana borbe protiv vršnjačkog nasilja (zadnja srijeda u veljači) i aktivno sudjelovanje na godišnjem natječaju za dodjelu Nagrade „Luka Ritz“ za promicanje tolerancije i škole bez nasilja i godišnjem Pozivu za financiranje preventivnih projekata osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova. Također je preporučljiva implementacija UNESCO-ovih standarda o prevenciji i suzbijanju vršnjačkog nasilja, uključujući rodno utemeljenog nasilja, uzimajući u obzir publikacije: Safe to learn and thrive: ending violence in and through education (2024.), School violence: why gender matters and how to measure school-related gender-based violence (2023.), LGBTIQ+ youth: bullying and violence at school (2023.), Bringing it out in the open (2019.), Ending school-related gender-based violence (2019.) i Global guidance on addressing school-related gender-based violence (2016.). Pored navedenoga, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih objavilo je prijevod priručnika Svjetske zdravstvene organizacije Sprečavanje nasilja u školi: praktični priručnik (2021.).

Uzimajući u obzir medijske najave o postupanju Policijske uprave zagrebačke u predmetnom slučaju, Pravobraniteljica će od Ministarstva unutarnjih poslova, kao i od Prosvjetne inspekcije Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih zatražiti izvješće o utvrđenim činjenicama i poduzetim mjerama.