Radnica - Rodna jednakost u svijetu rada | Prema sprečavanju i iskorjenjivanju nasilja i uznemiravanja na radnim mjestima u Hrvatskoj | Mediji | Rad i zapošljavanje | Rodno utemeljeno nasilje | JAVNA PRIOPĆENJA | IZJAVE MEDIJIMA | Diskriminacija | Kutak za poslodavce Prevencija spolnog uznemiravanja na radnom mjestu | 22.10.2025.
Javno priopćenje vezano uz slučaj Matanić
Povodom brojnih upita medija vezano uz nedavnu objavu intervjua s Daliborom Matanićem u tjedniku Gloria, a koji se trenutno nalazi pod istragom zbog sumjne u počinjenje kaznenih djela spolnog uznemiravanja, Pravobraniteljica i ovim putem dodatno naglašava kako etičko izvještavanje uključuje svijest novinara, novinarki i urednica i urednika o tome da medijske objave mogu dodatno traumatizirati žrtve i umanjivati ozbiljnost optužbi za seksualno nasilje. Ta svijest bi se trebala razvijati kroz cjeloživotnu edukaciju novinarske struke te svih medijskih djelatnika i djelatnica.
Mediji bi svakako trebali poštovati načelo presumpcije nevinosti, ali istodobno uvijek osigurati kontekst — da javnost zna zašto je određena osoba predmet ozbiljnih optužbi. Zatim bi trebalo izbjegavati tzv. 'platformizaciju' bez kritičkog okvira (npr. prikazivanje osobe samo kroz prizmu „povratka“, „žrtve“ ili „pokajnika“). I konačno, potrebno je uvijek uključiti glas stručnjaka, žrtava ili organizacija koje se bave prevencijom seksualnog nasilja. Takav pristup bi bio uravnotežen i etički odgovoran.
Pravobraniteljica je još tijekom 2019. godine izdala Medijski kodeks - vodič za profesionalno i senzibilizirano izvještavanje o nasilju prema ženama i femicidu (Kodeks). Kodeks je nastao na temelju dvije dubinske analize medijskog načina izvještavanja o nasilju prema ženama i femicidu, koje je Ured proveo na preko 4.500 članaka u razdoblju od pet godina (2012.-2016.) u okviru EU projekta „Izgradnja učinkovitije zaštite: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema ženama“. Analize su pokazale trendove u medijskom načinu izvještavanja (otkrivanje identiteta žrtve; korištenje senzacionalističkih naslova; uključivanje nagađanja i pretpostavki o počinitelju, motivima, predmetu kojim je nasilje počinjeno; dovođenje nasilja u kontekst „prevelike“ ljubavi počinitelja za svoju žrtvu ili zabave koja je prešla granicu, sugeriranje odgovornosti žrtve za nasilje koje je nad njom počinjeno (naglašavanje pijanstva žrtve u slučajevima silovanja, isticanje da je žrtva prethodno otišla od kuće ili našla novog partnera); nazivanje počinitelja kaznenog djela izrazima „od milja“; korištenje spolnih stereotipa).
Izvještavanje o nasilju prema ženama traži od medijskih djelatnika/ca veću upućenost u uzroke i posljedice takvog nasilja te veću osjetljivost i obzir, a u svrhu zaštite dostojanstva žrtava nasilja, njihove djece te ostalih članova i članica obitelji koji/e su, izravno i/ili neizravno, također pogođeni/e činom nasilja. Stoga važan dio Medijskog kodeksa čine Smjernice za senzibilizirano izvještavanje medija o nasilju prema ženama i nasilju u obitelji te femicidu koje su potpisom sporazuma prihvatilo 12 medija prilikom obilježavanja Međunarodnog dana žena 8.3.2019.
Ured Pravobraniteljice ima ovlasti prema Zakonu o ravnopravnosti spolova reagirati samoinicijativno ili na pritužbu građana. No, Ured je dužan suzdržati se od postupanja u svim onim slučajevima u kojima postupa pravosuđe, bilo da se radi o izvidima, istrazi ili pokrenutom sudskom postupku. S druge strane ako se u medijima pojavljuju sadržaji koji diskriminiraju, omalovažavaju ili potiču spolne stereotipe, uključujući i slučajeve koji mogu obeshrabriti žrtve od prijavljivanja, reakcija može biti u obliku javnog priopćenja, odgovora na medijske upite ili analize prakse medija koje se onda objavljuju u godišnjim izvješćima i prezentiraju pred stručnim tijelima Sabora i u samom Saboru.
Konačno, Pravobraniteljica napominje kako su uočena nesnalaženja sustava progona počinitelja da brzo i učinkovito reagira na ovakve pojave također doprinijela navedenom medijskom ishodu. Sustav zapravo još nije poslao jasan signal da vidi počinitelja i da učinkovito štiti žrtve. Takva situacija narušava prava žrtava, ali i prava osumnjičenika, odnosno okrivljenika. Opisani deficit u reagiranju ovlaštenih tijela, zapravo je posljedica nedostatka obrazovanja društva o važnosti ravnopravnosti spolova na svim razinama, posebice nedostatka obrazovanja struke, u koju svakako ubrajamo i novinarsku struku. I to o temama ravnopravnosti spolova, o pogubnosti nasilja i nasilničkog ponašanja, o spolnom i zdravstvenom odgoju, o građanskom odgoju, o nenasilnim metodama rješavanja konflikata, etičkom izvještavanju i slično.
Iz medija:
