Dana 16.9.2025. otvoreno je savjetovanje s javnošću o Pravilniku o načinu utvrđivanja visine sredstava koje Republika Hrvatska osigurava u državnom proračunu za pokrivanje dijela obveza mirovinskog osiguranja Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, a savjetovanje je trajalo do 16.10.2025. U predmetnom savjetovanju sudjelovala je i Pravobraniteljica, sukladno odredbi članka 22. stavak 1. Zakona o ravnopravnosti spolova („Narodne novine“ broj 82/08, 69/17; dalje u tekstu: Zakon) prema kojemu prati provedbu Zakona i drugih propisa koji se tiču ravnopravnosti spolova. Slijedom opisane nadležnosti, Pravobraniteljica je reagirala na sljedeće.

Nakon uvida u predmetni Pravilnik, Pravobraniteljica je ukazala da tekst istoga nije pisan rodno osjetljivim jezikom te da ne sadrži odredbu o korištenju pojmova s rodnim značenjem, što je u suprotnosti sa čl.43. Zakona o ravnopravnosti spolova, kao organskim zakonom, te odredbom čl.13. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, br. 74/15). Pravobraniteljica je predložila da se ovom prilikom predmetni Pravilnik uskladi s navedenim aktima.

Naime, odredbom čl. 43. Zakona o ravnopravnosti spolova (Narodne novine, broj 82/08, 69/17) propisano je: „Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje bez obzira jesu li u zakonima ili drugim propisima korišteni u muškom ili ženskom rodu odnose se na jednak način na muški i ženski rod.“

Jedinstvena metodološko-nomotehnička pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, br. 74/15) u čl.1.st.3. propisuju kako se pravila daju u obliku koji je najprimjereniji za pisanje zakona i na odgovarajući način se primjenjuju na sve druge propise. U čl.2.st.1. propisano je da se u smislu tih pravila pod propisom smatraju, između ostaloga, i pravilnik (toč.g).

U čl.13. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor, a koji regulira pisanje rodnih pojmova, propisano je slijedeće: „(1) Propisi se moraju pisati rodno osjetljivim jezikom, tako da se koristi rodno neutralni oblik primjerice: podnositelj tužbe, umjesto da se navodi podnositelj muškarac ili žena, podnositelj/ica, odnosno podnositelj ili podnositeljica. (2) Radi jasnoće, manjeg opterećenja i izbjegavanja nepotrebne duljine teksta propisa, posebnom odredbom u članku kojim se daju objašnjenja, odnosno definicije pojmova ili u posebnom članku iza toga dat će se određenje korištenja pojmova s rodnim značenjem. (3) Odredba kojom se uređuje sadržaj iz stavka 2. ovoga članka može glasiti: »Izrazi koji se koriste u ovome propisu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.«

Slijedom svega navedenog, Pravobraniteljica je predložila da se i predmetni Pravilnik uskladi sa gore navedenim odredbama.

Uvidom u objavljeno Izvješće o provedenom savjetovanju utvrđeno je kako je prijedlog Pravobraniteljice prihvaćen.