Dana 26.7.2025. otvoreno je savjetovanje s javnošću o Prijedlogu akcijskog plana za provedbu plana upravljanja migracijama i azilom Republike Hrvatske za razdoblje 2025. – 2027. Ministarstva unutarnjih poslova, a savjetovanje je trajalo do 26.8.2025. U predmetnom savjetovanju sudjelovala je i Pravobraniteljica, sukladno odredbi članka 22. stavak 1. Zakona o ravnopravnosti spolova („Narodne novine“ broj 82/08, 69/17; dalje u tekstu: Zakon) prema kojemu prati provedbu Zakona i drugih propisa koji se tiču ravnopravnosti spolova. Slijedom opisane nadležnosti, Pravobraniteljica je reagirala na sljedeće.

Naime, Pravobraniteljica je već iznijela svoje mišljenje u vezi s Prijedlogom plana upravljanja migracijama i azilom Republike Hrvatske za razdoblje do 2030. godine (https://www.prs.hr/cms/post/1574) te je na ovaj Prijedlog akcijskog plana ukazala na istu problematiku odnosno da bi bilo dobro da Ministarstvo unutarnjih poslova razmotri vođenje evidencije o broju žena koje su migrirale iz svojih zemalja zbog nasilja u obitelji kao i podacima iz kojih zemalja su najviše migrirale te o kojim vrstama nasilja se radilo kao i o podacima o tome koliko njih je migriralo zbog prisilnih brakova. Pravobraniteljica smatra kako bi vođenje navedene evidencije bilo korisno iz razloga što, vodeći evidenciju o broju, zemljama porijekla i vrsti nasilja, Ministarstvo i druge institucije mogu bolje razumjeti uzroke migracija i ranjivost tih žena.

Nadalje, na temelju evidencija moguće je kreirati specifične politike i programe integracije za žrtve nasilja poput primjerice specijaliziranog smještaja, pristupa psihološkoj pomoći, određenih mjera (npr. zaštita od progonitelja), specijaliziranih planova integracije i sl. Što se tiče prisilnih brakova, isti su često nevidljiv i neprijavljen oblik nasilja, a mogu biti glavni uzrok migracije za neke žene i djevojke. S tim u vezi, Pravobraniteljica je mišljenja kako bi evidentiranje broja žena koje su migrirale zbog prisilnih brakova pomoglo razotkriti koliko je problem raširen, zatim, razviti specifične preventivne mjere (npr. edukacije, protokole prepoznavanja) i poboljšati integracijske procedure za takve slučajeve. Također, svi navedeni podaci mogu poslužiti za prevenciju i ranu identifikaciju žrtava u postupku traženja međunarodne zaštite. Pored svega,  navedeno je u skladu s čl. 11. Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulske konvencije).

Pravobraniteljica je također istaknula kako smatra da je sve gore navedeno važno uklopiti i u kontekst problema vezanih za trgovinu ljudima s obzirom da  trgovanje ljudima predstavlja jedan od najtežih oblika kršenja ljudskih prava i oblika diskriminacije žena te da je potrebno imati u vidu i rodnu dimenziju ovog problema. S tim u vezi, Pravobraniteljica je pozdravila reguliranje navedene problematike u sklopu ovoga Prijedloga akcijskog plana.

Uvidom u objavljeno Izvješće o provedenom savjetovanju utvrđeno je kako je prijedlog Pravobraniteljice primljen na znanje s obrazloženjem da je akcijski plan provedbeni dokument koji sadrži mjere i aktivnosti u okviru postojećeg institucionalnog okvira i njegova svrha je operacionalizacija prioritetnih mjera u vremenskom modulu od dvije godine. Navode kako smatraju da bi vođenje službenih evidencija o broju žena koje su migrirale iz svojih zemalja zbog nasilja u obitelji kao i evidencija o kojim je zemljama riječ, vrstama nasilja i podatcima o prisilnim brakovima bio vrijedan doprinos razumijevanju vulnerabilnosti te ranjive skupine i da bi mogao pripomoći identifikaciji i prevenciji. Navode i kako se preporuke pravobraniteljskih institucija razmatraju i implementiraju kroz daljnju provedbu i suradnju s nadležnim tijelima, te će prijedlog svakako biti razmotren kroz operativne dokumente u daljnjem razdoblju.