Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina održao je danas 10. sjednicu na koju je uz druge vanjske članove i predstavnike pravobraniteljstva pozvana i Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Glavna točka dnevnog reda današnjeg Odbora bila je predstavljanje Izvješća o radu kaznionica, zatvora, odgojnih zavoda i centara za 2023. godinu. Izvješće je u ime Vlade RH kao predlagatelja predstavila državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Vedrana Šimundža Nikolić. Ostale točke dnevnog reda bile su: - Usvajanje zaključaka s 8. tematske sjednice Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina – siromaštvo i ljudska prava; te - Prijedlog odluke o razrješenju člana povjerenstva za rad po pritužbama u ministarstvu unutarnjih poslova i podnošenje prijedloga za imenovanje novog člana.

Predstavnica predlagatelja uvodno je izložila da Izvješće o radu kaznionica, zatvora, odgojnih zavoda i centara za 2023. godinu obuhvaća organizacijsku strukturu zatvorskog sustava koji uključuje Središnji ured za zatvorski sustav, 7 kaznionica, 14 zatvora, 2 odgojna zavoda, Centar za dijagnostiku u Zagrebu i Centar za izobrazbu. Tijekom 2023. godine kroz sustav je ukupno 'prošlo' 14.434 osoba lišenih slobode, što predstavlja povećanje od 11,14 % u odnosu na 2022. godinu. Najveći udio čine istražni zatvorenici – 6.905 ili 47,84 %,  dok je pravomoćno osuđenih zatvorenika bilo 5.260 ili 36,44 %. Zatvorenika osuđenih u prekršajnom postupku bilo je ukupno 340 ili 1 %. Maloljetnici i mlađi punoljetnici činili su 0,73 % ukupne populacije, odnosno 24 osobe. S obzirom na spol, 94,39 % osoba su muškog, a 5,61 % ženskog spola. Istaknula je da je na dan 31. prosinca 2023. godine u zatvorskom sustavu boravilo 778 stranih državljana, od čega 170 iz država Europske unije i 608 iz drugih zemalja te je istaknuto kako je broj stranih državljana u zatvorskom sustavu u porastu. Ukazala je da je u okviru sustava tijekom 2023. godine bilo zaposleno 2.564 djelatnika, dok je sistematizirano 3.558 radnih mjesta, a popunjenost radnih mjesta iznosila je 72,06 %. Zaključno, istaknuto je kako je ukupni trenutni kapacitet kaznenih tijela nešto malo ispod 4.000 zatvorenika te da se kapaciteti trenutno povećavaju za oko 500 zatvorskih mjesta u postojećim tijelima dok su u tijeku pripreme za izgradnju 3 nova zatvora, kao i inicijativa za povećanje broja radnih mjesta u zatvorskom sustavu.

Predstavnik Pravobraniteljice, Nebojša Paunović podržavajući izlaganja i komentare svojih kolega i kolegica iz drugih pravobraniteljskih institucija, naglasio je ostvarenu izvrsnu višegodišnju suradnju na edukacijama o ravnopravnosti spolova i o transrodnoj populaciji ostvarenu s Centrom za izobrazbu Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije. No, istaknuo je i kako bi Izvješće trebalo sadržavati detaljniju analizu koja se odnosi na žene u zatvorskom sustavu, te kako je Pravobraniteljica u svojim posjetima zatvorskim sustavima, posebice zatvoru u Požegi, utvrdila da je primjerice izbor zanimanja za muškarce i žene u zatvorskom sustavu vrlo stereotipan, odnosno da su žene uglavnom uposlene na poslovima čišćenja, pranja, kuhanja i šivanja, dok muškarci voze traktore i rade na zemlji, odnosno druge stereotipno muške poslove. Savjetnik Paunović naglasio je kako tako nešto ne mora biti nužno loše ili krivo, ali je potrebno osigurati (jednake) mogućnosti za sve one, bilo muškarce ili žene, koji žele sudjelovati ne-stereotipnim poslovima, što je u trenutno postavljenoj zatvorskoj konstelaciji praktički nemoguće jer ne postoje programi koji bi aktivno poticali žene i muškarce da se, ukoliko žele, okušaju i u ne-sterotipnim zanimanjima i poslovima u sustavu. Također, naglasio je kako određene formalnosti vezane uz obiteljske posjete zatvorenicama često uzrokuju manjak kontakata zatvorenica s obitelji i posebice s djecom. Pa je tako istaknuto da se primjerice zbog internih sigurnosnih propisa zatvora u Požegi, bez obzira koliko je osoba došlo zatvoreniku/ici u posjet, samo tri osobe će ga i ostvariti. Nadalje, istaknut je problem djece koja su izložena pretresu prilikom ulaska u zatvor i to na isti način kao i odrasle osobe, što djecu, ali i njihove roditelje, prvenstveno majke-zatvorenice izlaže izrazhito neugodnoj situaciji, pa neke zbog toga niti ne pozivaju djecu u posjete i/ili kriju da su na odsluženju kazne zatvora. Nadalje, istaknut je generalni nedostatak kvalitetnih programa rada na društvenoj reintegraciji zatvorenica te određeni slučajevi nedostatka osiguranja istih uvjeta za žene i muškarce u zatvorima, kao što je npr. korištenje vanjskih prostora, šetnje, korištenje  teretana i slično. Zaključno, naglašena je potreba za kvalitetnijim i dugotrajnim programima psiho-socijalnog tretmana zatvorenika te uvođenja korištenja sigurnosnih narukvica kako bi se kazna zatvora, pod uvjetima predviđenim zakonom, mogla služiti i u vlastitom domu.

Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina većinom je glasova odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese zaključak o prihvaćanju Izvješća uz prihvaćene primjedbe pravobraniteljskih institucija.