Pravobraniteljica prije svega izražava žaljenje zbog novog slučaja ubojstva žene. Ono se dogodilo upravo u razdoblju u kojem kroz 16 dana aktivizma nastojimo osvijestiti društvo o rasprostranjenosti i destruktivnosti nasilja nad ženama te učiniti korak više u prevenciji. Pravobraniteljica je više puta tijekom ove godine izražavala ozbiljnu zabrinutost zbog nastavka eskalacije ubojstava žena te okolnosti da većinu nasilja prema ženama čine zapravo njihovi najbliži, supruzi, partneri, bivši partneri ili drugi članovi obitelji/bliske osobe, duboko zabrinjavajuća i upozorenje da je sustavne promjene nužno poduzeti odmah. 

Pravobraniteljica se u analizi pojavnosti kaznenih djela ubojstava žena i obiteljskog nasilja oslanja na podatke tijela koja su ovlaštena voditi takve statistike, prvenstveno Ministarstva unutarnjih poslova te Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije. Službeni podaci  za 2024. godinu još nisu dostupni jer se oni uvijek obrađuju u idućoj godini. No, Pravobraniteljica samoinicijativno prati statističke podatke putem praćenja medija kao i putem zaprimljenih pritužbi građanki i građana, te iste verificira kroz naknadnu komparaciju sa službenim podacima. 

Shodno navedenom, prema za sada još neverificiranim i neslužbenim podacima, od početka godine do sada (uključujući i današnji slučaj ubojstva žene u Zagrebu) ubijeno je ukupno 17 žena. Glede trendova, dubinske analize će se za tekuću godini provoditi tijekom prva tri mjeseca 2025. godine. No, već sada možemo istaknuti kako se uočeni trendovi nisu značajnije odstupali od  prethodnih izvještajnih razdoblja.

Pravobraniteljica ukazuje da našem sustavu borbe protiv rodno utemeljenog nasilja nedostaju jaka primarna preventivna komponenta, društveno obrazovanje o ravnopravnosti spolova na svim razinama, programi dugotrajne i kvalitetne resocijalizacije počinitelja, stroža sudska politika kažnjavanja, kao i tješnja te za rodno utemeljeno nasilje senzibilizirana međuresorna suradnja svih relevantnih dionika. Pritom je od ključne važnosti prepoznavanje indikatora od ponavljanja nasilja, a osobito rizika od femicida, kao što su ranije kršenje izrečenih mjera opreza, posjedovanje ili pokušaj pribavljanja oružja, spoznaje o ljubomori okrivljenika, stvarni ili fingirani pokušaji samoubojstva,  dijagnosticirani psihički poremećaji i sl. Zbog toga je jedna od preporuka Pravobraniteljice provođenje redovnih edukacija i specijalizacije policije, te sudaca/kinja i državnih odvjetnika/ca pri Pravosudnoj akademiji isključivo o progonu i kažnjavanju slučajeva obiteljskog i rodno utemeljenog nasilja.

Pravobraniteljica ukazuje da se broj kaznenih djela među bliskim osobama u razdoblju od 8 godina učetverostručio (s nešto preko 2.000 evidentiranih djela u 2015., došli smo na gotovo 8.500 ovih djela u 2023.), dok se broj prekršajnih djela nasilničkih ponašanja u obitelji istovremeno u istom razdoblju praktički prepolovio (sa skoro 14.000 u 2015., na ispod 8.000 u 2023.).

Navedeni višegodišnji trend pada broja prijavljenih počinitelja i broja žrtava nasilja u obitelji u području prekršajnopravne zaštite, uz višegodišnji i kontinuirani porast slučajeva u području kaznenopravne zaštite, upućuje na zaključak na koji Pravobraniteljica već godinama upozorava, a to je da naš sustav borbe protiv nasilja prema ženama i u obitelji zapravo nije ustrojen na način da učinkovito adresira i uklanja uzroke nasilja kroz prevenciju, edukaciju i obrazovanje, već se isključivo oslanja na adresiranje posljedica nasilja kroz penalnu politiku i kažnjavanje.

Za razliku od represije, svi oblici obrazovanja i edukacije, odnosno preventivnog rada, uključujući i dugotrajne terapijske te resocijalizacijske procese s počiniteljima, predstavljaju kvalitetnija i dugoročnija rješenja jer se bave uzrocima, a ne posljedicama nasilja te su stoga garant uspješnijeg suzbijanja, ali i iskorjenjivanja ove vrste nasilja od isključivo represijske politike kakvoj danas uglavnom svjedočimo.

Iz medija:
Hina.hr, 29.11.2024.
Novi.list.hr, 29.11.2024.
index.hr, 29.11.2024.
24sata.hr, 29.11.2024.
vijesti.hrt.hr, 30.11.2024.
24 sata večernje izdanje, 30.11.2024.
24sata.hr, 30.11.2024.
Novi List, 30.11.2024.
Glas Istre, 30.11.2024.
glasistre.hr, 30.11.2024.
glas-slavonije.hr, 30.11.2024.
novilist.hr, 30.11.2024.
Zadarski list, 30.11.2024.
Jutarnji list večernje izdanje, 1.12.2024.
24 sata večernje izdanje, 1.12.2024.
index.hr, 4.12.2024.
N1info.hr, 4.12.2024.
nacional.hr, 4.12.2024.