Povodom 22. rujna, Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama u Republici Hrvatskoj, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić dala je intervjue za Novi list i Glas Istre u kojima je govorila o izazovima vezanim uz borbu protiv nasilja nad ženama i ubojstava žena te o ustrojavanju sustava koji bi se učinkovito obračunao sa ovom vrstom nasilničkog ponašanja.

Istaknula je kako u svakodnevnom realitetu svjedočimo daljnjoj brutalizaciji rodno utemeljenog nasilja te ubojstvima žena koja su se mogla spriječiti da je sustav reagirao pravovremeno i na odgovarajući način, prepoznavajući prije svega rizične čimbenike i okidače kod nasilnika koji dovode do ubojstava.

Upozorila je kako nam stvarnost kontinuirano pokazuje da je put do osiguranja stvarne i odgovarajuće zaštite žrtava rodno utemeljenog nasilja još uvijek dugačak i neizvjestan, jednako kao i činjenica da smo kao društvo zakazali u osiguranju možda i najvažnijeg aspekta u kontinuiranoj borbi protiv rodno utemeljenog nasilja – učinkovitoj prevenciji.

Pravobraniteljica je dalje istaknula kako patrijarhalni društveni poredak u kojem još uvijek živimo i neravnopravni odnosi te obrasci koje on podrazumijeva neizbježno sa sobom nose raširenost različitih oblika diskriminacije prema ženama, kao i rodno utemeljenog nasilja. Korijeni različitih oblika diskriminacije i nasilja protiv žena upravo se temelje u neravnopravnim odnosima moći između žena i muškaraca i u nerazmjeru povezanih nepravdi koje podnose većinom žene, a na što ukazuje sva relevantna statistika.

U posljednjih 10-ak godina vidljivi su određeni pomaci u adresiranju problematike nasilja u obitelji u Hrvatskoj, ali izmjene kaznenog i drugih represijskih zakona same po sebi neće nužno pridonijeti rješenju problema, jer se zakonodavnom represijom uvijek adresiraju posljedice nasilja, odnosno ubojstva/femicida, a ne uzroci. Prevencija je tu posredna, a ne direktna.

Drugi ključan problem je što zakonske izmjene ne prate sustavno prikupljanje podataka, stručna i dubinska analiza sustava te strateški dokumenti izrađeni od strane struke, a koji bi trebali osigurati održivost i potrebnu društvenu arhitekturu za provedbu izmijenjenog zakonodavstva.

Na posljedice takvog pristupa, koje registrira i Temeljno evaluacijsko izvješće GREVIO Odbora za Republiku Hrvatsku o provedbi Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji – Istanbulske konvencije, Pravobraniteljica već godinama upozorava. Rezultat takvog načina borbe protiv rodno utemeljenog nasilja, koji se oslanja prije svega na penalnu politiku, redovito su niske kazne, koje se u Hrvatskoj i dalje izriču gotovo uvijek uvjetno i u okviru zakonskih minimuma. Zaključno, pravobraniteljica je ukazala kako je rodno utemeljeno nasilje javno društveni problem i kao takav zahtjeva holistički pristup i strože kažnjavanje.

Pročitajte cjelovite intervjue: Glas Istre / Novi list