Povodom novo-zaprimljenih medijskih upita o tijeku anti-diskriminacijskog postupka po pritužbama na udžbenik „Priroda 6“ (Školska knjiga), Pravobraniteljica je dala izjavu za Jutarnji list. Premda postupak još nije okončan, Pravobraniteljica je izvijestila o poduzetim radnjama i dosadašnjim zaključcima.

Pregledom kurikulumskih i udžbeničkih sadržaja za nastavne predmete „Priroda“ i „Biologija“ za osnovne škole, Pravobraniteljica je utvrdila da se u 8. razredu osnove škole spolni sustav čovjeka razrađuje detaljnije i sveobuhvatnije nego što je to slučaj u 6. razredu, što je u skladu sa smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije „Standardi spolnog odgoja u Europi“ (WHO 2010.), u kojima se navode prikladni dobni uzrasti za podučavanje o određenim aspektima seksualnosti.

Nadalje, Pravobraniteljica je od Instituta za hrvatski jezik zatražila i zaprimila stručno mišljenje o uporabi izraza „stidnica“ u hrvatskom jeziku, razmatrajući primjerenost njegove uporabe, s obzirom da su ga pritužiteljice označile sramotnim, patrijarhalnim i mizoginim izrazom. Tim slijedom, Pravobraniteljica je izvršila uvid u stručnu terminologiju koja se koristi u području prirodnih znanosti te je uzela u obzir informacije pružene od strane Instituta za hrvatski jezik.

Riječ „stid“ nalazi se u korijenu brojnih izraza u hrvatskom standardnom jeziku koji se odnose na dijelove spolnog sustava čovjeka. Takve odrednice u hrvatskom jeziku proizlaze iz povijesno uvriježene jezične prakse, koja je iz latinskog jezika preuzeta u brojne druge jezike, uključujući hrvatski jezik. Premda se dio izraza koji u svom korijenu imaju riječ „stid“ odnosi na dijelove spolnog sustava oba spola (stidna kost, stidna uš, stidna ušljivost, stidni živac, stidne dlačice, stidni predio, stidni dio, stidna simfiza), ta riječ se nešto naglašenije koristi u odnosu na žensku, nego na mušku spolnost, s obzirom da postoje izrazi s tim korijenom koji se odnose isključivo na dijelove ženskog spolnog sustava (stidnica, stidne usne, stidna pukotina, stidni brežuljak).

Unatoč tome što je takva jezična praksa još uvijek široko prisutna u europskim jezicima, u novije vrijeme javljaju se inicijative koje ju označavaju zastarjelom te se ističe potreba za promjenom izraza koji ljudskoj seksualnosti daju negativan prizvuk, kao da se radi o nečemu što je predmet srama. Institut za hrvatski jezik navodi da je jasno da je u mnogim jezicima (također i u latinskome) u nazive povezane sa spolnošću ugrađena kulturna slika svijeta u kojem je spolnost općenito, a osobito ženska, nešto čega se treba sramiti, te da tim slijedom u suvremeno doba u nekim jezicima dolazi do promjena. Primjerice, u rječniku slovenskoga jezika ('Slovar slovenskoga knjižnega jezika') dostupnome na portalu fran.si natuknice 'sram' i 'sramota' u značenju ženskoga vanjskog spolnog organa označene su kao zastarjele. Tim slijedom, Institut smatra kako bi se određeni nazivi mogli prilagoditi na način da se, ovisno o nazivu i njegovoj latinskoj istovrijednici, pridjev 'stidni' zamijeni pridjevima 'preponski' (…), 'intimni' (…) ili kojim drugim pridjevom ili imenicom koji se upotrebljavaju u sinonimima naziva koji sadržavaju pridjev 'stidni'.“

Uzimajući u obzir navedeno, Pravobraniteljica je stajališta da su izrazi s korijenom riječi „stid“ koji se u hrvatskom jeziku koriste za dijelove spolnog sustava čovjeka podložni tumačenju u kontekstu negativne percepcije ljudske seksualnosti, s posebnim naglaskom na žensku seksualnost, čime se (primjerice izrazom „stidnica“ za vanjski dio ženskih spolnih organa) sugerira da se žena treba osjećati neugodno u odnosu na taj dio svog tijela te da treba osjećati stid. Na taj način pridonosi se stigmatizaciji i tabuizaciji ženske seksualnosti, što je vezano uz predmetni slučaj vrlo problematično u kontekstu razvojne psihologije i formativnih godina u kojima se nalaze učenice osnovnoškolskog uzrasta.

Zbog navedenoga, Pravobraniteljica je izdavačima udžbenika za nastavne predmete „Priroda“ i „Biologija“ uputila preporuku da u narednim izdanjima udžbenika izraze u području ljudske spolnosti koji u svom korijenu imaju riječ „stid“ nadomjeste drugim dopuštenim istoznačnicama koje se navode u stručnoj terminologiji u hrvatskom jeziku (npr. u Medicinskom leksikonu), uključujući zamjenu izraza „stidnica“ izrazom „vulva“. Pored toga, Pravobraniteljica je Hrvatskom liječničkom zboru predložila da u suradnji s jezikoslovnom strukom razmotri inicijativu za izmjenom izraza u hrvatskom jeziku koji se koriste za dijelove spolnog sustava čovjeka i u svom korijenu imaju riječ „stid“, odnosno označavanjem tih izraza zastarjelima (arhaizmima), te da se nadomjeste drugim prikladnijim izrazima.

Iz medija:
„Izbacite stidnicu i stavite vulvu u udžbenike, a stidne dlake neka budu preponske“ (Jutarnji list, 22.6.2024.)
„Ugledna profesorica pokrenula je bunt, stidnica mora van iz udžbenika! Pogledajte nove izraze za ženske spolne organe“ (Jutarnji.hr, 22.6.2024.)
„Nakon prijave profesorice Đurđević, reagirala pravobraniteljica: 'Stidnicu treba izbaciti iz udžbenika, doprinosi stigmatizaciji'“ (Telegram.hr, 22.6.2024.)
"Koliko su česte maloljetničke trudnoće i pobačaji na dubrovačkom području? ‘Mladi već sa 16 godina...‘" (SlobodnaDalmacija.hr, 16.7.2025.)
„Dubrovkinje izbjegavaju pobačaj? Liječnica: Ne mora značiti, možda ga rade drugdje“ (Slobodna Dalmacija, 23.7.2025.)
„Dubrovkinje izbjegavaju pobačaj? Ne mora značiti, možda ga rade drugdje“ (Dubrovački vjesnik, 19.7.2025.)

„Suludi napad na stidnicu i stidnu dlaku - Želi vulvu i preponske dlake. Nije joj uspjelo pa je izdala neobvezujuću preporuku. Jezikoslovci se smiju“ (7Dnevno, 2.1.2026.)
„Blago ženama u Hrvatskoj ako je 'stidnica' njihov najveći problem“ (Vecernji.hr, 6.1.2026.)
„Stidnica u udžbenicima podigla buru, Liječnički zbor potpuno promijenio stav: ‘Nema tu ništa sporno‘“ (Jutarnji.hr, 7.1.2026.)
„Drama sa stidnicom i vulvom! Pravobraniteljica želi promjenu imena, održan sastanak“ (Dnevnik.hr, 7.1.2026.)
„Drama zbog stidnice - Pravobraniteljica traži promjenu naziva spolnog organa“ (Nacional.hr, 7.1.2026.)
„A čega bi se to ‘stidnica‘ stidjela? Pravobraniteljica užgala važnu temu. Dajte nam ‘vulvu‘, štogod, samo da se ne stidi“ (SlobodnaDalmacija.hr, 7.1.2026.)
„'Stidnica' podijelila stručnjake: Pravobraniteljica traži promjenu naziva spolnog organa“ (Tportal.hr, 7.1.2026.)
„Suludi napad na stidnicu i stidnu dlaku: Pravobraniteljica želi zabraniti ove riječi, jezikoslovci umiru od smijeha“ (Dnevno.hr, 8.1.2026.)
„Hoće li konačno izbaciti stidnicu iz udžbenika? Filozofski fakultet protiv“ (Jutarnji list, 8.1.2026.)
„Stidnica ili vulva? 'Zašto se naziv ženskog spolnog organa povezuje s osjećajem srama?'“ (N1info.hr, 8.1.2026.)
„Povjerenstvo za ukidanje stidnice je sramotno, a ne stidotno – lekcija iz hrvatskog za progresivnu jezičnu policiju“ (Večernji list, 12.1.2026.)
„Slučaj „stidnica“: Mizoginija je kad vjeruješ da ti bolje od pravobraniteljice znaš što je uvredljivo“ (Jutarnji list, 13.1.2026.)
„Slučaj stidnica: Mizoginija je kad vjeruješ da ti bolje od pravobraniteljice znaš što je uvredljivo“ (Jutarnji.hr, 13.1.2026.)
„Stidnik za stidnicu - Ženska spolnost ne smije biti u sferi srama i stida. Ili tamo treba biti i muška“ (Jutarnji list, 17.1.2026.)
„Akademijin rječnik stidnicom naziva spolovilo kobile. A znate li što zapravo na latinskom znači – penis?“ (Tportal.hr, 18.1.2026.)
„Profesorica na Katedri za hrvatski standardni jezik: ‘Ako želite stidnicu, uvedite i stidnik! Ili je zamijenite - vulvom‘“ (Jutarnji.hr, 19.1.2026.)
„Lana Gojak Bajt podijelila razgovor s kćeri: Četverogodišnjakinja rekla 'vulva' i pokrenula raspravu“ (Story.hr, 21.1.2026.)
„Stidna zavrzlama“ (Vijenac, 29.1.2026.)