Kako masovan ulazak žena na tržište rada i porast tzv. obitelji dvostrukog hranitelja nisu pratile jednako intenzivne promjene u raspodjeli obaveza između muškaraca i žena u privatnoj sferi, rodne razlike u obilježjima zaposlenosti te raspodjeli kućanskih poslova i obiteljskih obaveza opstaju (Bianchi i sur., 2012.; Dobrotić, 2015.) Štoviše, razlike su prisutne i u vremenu koje muškarci i žene provode u brizi za djecu. Ulazak žena na tržište rada nije pratio smanjeni broj sati koje one provode u brizi za djecu te je porasla količina vremena koje i zaposlene majke i zaposleni očevi provode u brizi za djecu (Sullivan, 2013.). Unatoč sve opsežnijem institucionalnom i javnopolitičkom okviru na području politika rodne ravnopravnosti u europskim zemljama bilježimo nedovoljan napredak po pitanju promjena u stvarnim rodnim praksama te su žene nadalje u nepovoljnijem položaju kako na tržištu rada tako i u privatnoj sferi. Hrvatska se ne izuzima od tih trendova.

Upravo je tradicionalna raspodjela odgovornosti između muškaraca i žena u Hrvatskoj središnje pitanje publikacije "Posao ili obitelj? Uloga i važnost politika usklađivanja obiteljskih obaveza i plaćenog rada", autorice doc.dr.sc. Ivane Dobrotić, nastale u okviru EU projekta "Prema stvarnoj ravnopravnosti muškaraca i žena: usklađivanje profesionalnog i obiteljskog života". 

Posao ili obitelj? Uloga i važnost politika usklađivanja obiteljskih obaveza i plaćenog rada (PDF)