Nastavno na upit portala Libela.org, Pravobraniteljica je dala izjavu na temu ustavnosti izborne kvote, koje se na kandidacijskim listama na političkim izborima primjenjuju sukladno članku 15. Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 82/08, 138/12 i 69/17).

Pravobraniteljica je istaknula da odredbe Zakona o ravnopravnosti spolova kojima je propisana posebna mjera u vidu primjene tzv. rodne kvote na kandidacijskim listama, proizlaze iz članka 3. Ustava Republike Hrvatske (NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 05/14), kojim je ravnopravnost spolova definirana kao jedna od temeljnih vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske.

Obveza primjene rodne kvote na kandidacijskim listama prilikom provedbe političkih izbora u Republici Hrvatskoj propisana je izbornim zakonodavstvom: člankom 21.a Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (NN 116/99, 109/00, 53/03, 69/03, 167/03, 44/06, 19/07, 20/09, 145/10, 24/11, 93/11, 120/11, 19/15, 66/15, 104/15, 98/19), člankom 14. st.4. al.2. Zakona o izborima zastupnika iz Republike Hrvatske u Europski parlament (NN 92/10, 23/13 i 143/13) i člankom 9. st.3. Zakon o lokalnim izborima (NN 144/12, 121/16, 98/19, 42/20, 144/20, 37/21), a sve sukladno organskim zakonima: Zakonu o ravnopravnosti spolova (NN 82/08, 138/12 i 69/17) i Zakonu o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08 i 112/12).

Prema članku 15. Zakona o ravnopravnosti spolova (dalje: ZRS) političke stranke i drugi ovlašteni predlagatelji dužni su poštivati načelo ravnopravnosti spolova i voditi računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca na izbornim listama na način da na njima ne bude manje od 40% kandidata/kinja jednog spola. U suprotnome, člankom 35. ZRS-a propisane su prekršajne sankcije u vidu novčanih kazni. Zakonodavac je prilikom donošenja ZRS-a (2008.) uz obrazloženje članka 15. naveo da se ta posebna mjera uvodi s ciljem povećanja udjela žena u tijelima političkog odlučivanja, s obzirom na njihovu osjetnu podzastupljenost. Prema tome, rodna kvota sukladno članku 9. Zakona o ravnopravnosti spolova i čl.9. st.2. al.2. Zakona o suzbijanju diskriminacije predstavlja posebnu mjeru, odnosno specifičnu pogodnost usmjerenu na poticanje većeg uključivanja osjetno podzastupljenost spola (žena) na pozicije političkog odlučivanja. Zakonom je jasno naglašeno da se posebne mjere uvode privremeno, sve dok ne rezultiraju ispravljanjem nepovoljnog položaja određene društvene skupine, te da se ne smatraju diskriminacijom.

Na razini međunarodne zajednice procjenjuje se da bez uvođenja posebnih mjera i poticanja promjene postojeće strukture, koja je duboko ukorijenjena u ne tako davnom patrijarhalnom društvenom poretku, pomaci prema stvarnoj ravnopravnosti spolova će se „prirodnim“ tijekom odvijati iznimno sporim tempom. Stoga su osmišljeni mehanizmi kojima se potiče brža i učinkovitija promjena, a sve u cilju što kraćeg puta do željenih ljudsko-pravnih standarda, bržeg usklađivanja sa zahtjevima suvremenog društva i općeg civilizacijskog napretka. Republika Hrvatska, kao članica Europske unije, Ujedinjenih naroda i Vijeća Europe, radi na poticanju bržeg postizanja stvarne ravnopravnosti spolova, u okviru čega se uvode i primjenjuju posebne mjere propisane nacionalnim izbornim i anti-diskriminacijskim zakonodavstvom.

„Izborne kvote nisu protuustavne“ (Libela.org, 17.5.2024.)
„U velikim problemima zbog malo žena na listama - Karolina mora platiti kaznu od 66 tisuća eura“ (7Dnevno, 28.6.2024.)
„Karolini Vidović Krišto prijeti kazna od 66 tisuća eura: Razlog je neobična situacija na izborima" (Dnevno.hr, 3.7.2024.)