Odlukom Predsjednika Republike Hrvatske (NN 32/24) raspisani su izbori za zastupnike/ce u Hrvatski sabor, koji će se održati 17. travnja 2024.

Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske (DIP) je, u Obvezatnim uputama broj Z IV - postupak kandidiranja (NN 32/24), podsjetilo predlagatelje kandidacijskih lista da su, sukladno odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 82/08, 138/12 i 69/17), prilikom utvrđivanja i predlaganja lista dužni poštivati načelo ravnopravnosti spolova i voditi računa o uravnoteženoj zastupljenosti muškaraca i žena na listama, na način da na listi mora biti najmanje 40% pripadnika svakog spola. U protivnome, Zakonom o ravnopravnosti spolova (čl. 35.) propisana je novčana kazna u iznosu od 6.636,14 eura za političke stranke i birače koji prilikom predlaganja lista na izborima zastupnika u Hrvatski sabor ne poštuju načelo ravnopravnosti spolova i ne vode računa o uravnoteženoj zastupljenosti muškaraca i žena na listama. Prekršajne postupke pokreće nadležno državno odvjetništvo temeljem podataka DIP-a, a o njihovoj provedbi odlučuje nadležni prekršajni sud.

U skladu s navedenim, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova  p o d s j e ć a  političke stranke i druge ovlaštene predlagatelje izbornih lista na obvezu poštivanja načela ravnopravnosti spolova kroz primjenu tzv. spolne kvote (40%) na izbornim listama, propisane člankom 15. st. 1. Zakona o ravnopravnosti spolova i člankom 21.a Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (NN 116/99, 109/00, 53/03, 69/03, 167/03, 44/06, 19/07, 20/09, 145/10, 24/11, 93/11, 120/11,  19/15, 66/15, 104/15, 98/19).

Ističemo da u smislu odredbi Zakona o ravnopravnosti spolova (dalje: ZRS) spolna kvota predstavlja tzv. posebnu mjeru. Sukladno članku 9. ZRS-a, posebne mjere su specifične pogodnosti kojima se osobama određenog spola omogućuje ravnopravno sudjelovanje u javnom životu, otklanjaju postojeće nejednakosti ili im se osiguravaju prava u kojima su ranije bili uskraćeni, a uvode se privremeno radi ostvarivanja stvarne ravnopravnosti žena i muškaraca i ne smatraju se diskriminacijom.

U tom smislu potrebno je naglasiti da je zakonodavac prilikom donošenja ZRS-a (2008.) uz obrazloženje članka 15. naveo da se posebna mjera uvodi s ciljem povećanja udjela žena u Hrvatskom saboru, predstavničkim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i na izborima za Europski parlament. Takva intencija razumljiva je s obzirom da su, zbog strukturalne diskriminacije koja proizlazi iz povijesnih odrednica i općenito neravnopravnog položaja žena u društvu (a koja još uvijek nije prevladana), žene u području političke participacije kontinuirano osjetno podzastupljen spol. Žene su u Hrvatskoj osjetno podzastupljene na svim razinama političkog odlučivanja, uključujući nacionalni parlament. Na prethodnim izborima za zastupnike/ce u Hrvatski sabor (2020.) izabrano je 22,5% žena (34/151), što je izrazito negativan pokazatelj realnog stanja ravnopravnosti spolova u tom području u Hrvatskoj, pogotovo u usporedbi s drugim zemljama Europske unije (manju zastupljenost žena od navedenog postotka ima 5 zemalja: Cipar, Grčka, Mađarska, Rumunjska i Slovačka). Jedan od glavnih razloga za tako nizak postotak izabranih žena je njihov pretežno nepovoljan položaj u samim unutarstranačkim hijerarhijskim strukturama što se izravno odražava na njihovo pozicioniranje na kandidacijskim listama, gdje ih se većinom smješta na lošija mjesta od njihovih muških stranačkih/koalicijskih suradnika. Osim toga, na svakim političkim izborima u Hrvatskoj kandidacijske liste dio predlagatelja ne sastavlja u skladu s načelom ravnopravnosti spolova. Takvih lista je na prethodnim parlamentarnim izborima (2020.) bilo 20% (39/192), od čega se na 19% (37/192) radilo o osjetnoj podzastupljenosti žena.

Uzimajući u obzir navedeno, Pravobraniteljica  u p o z o r a v a  političke stranke i druge ovlaštene predlagatelje izbornih lista da se nalaze u poziciji u kojoj imaju moć izravnog utjecaja na stupanj ostvarene ravnopravnosti spolova i promjenu položaja u kojem se žene nalaze u području političke participacije. Ukoliko se ponove porazni rezultati prošlih parlamentarnih izbora, na taj način su suodgovorni za održavanje dugogodišnje osjetne spolne neuravnoteženosti u Hrvatskom saboru, nositelju zakonodavne vlasti i demokratskog poretka Republike Hrvatske koji bi trebao predstavljati ogledni primjer i referentnu točku ostvarenog stupnja ravnopravnosti spolova u hrvatskom društvu. Podsjećamo da je ravnopravnost spolova Ustavom RH određena kao jedna od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava, što nažalost nije vidljivo iz ostvarenog stupnja ravnopravnosti spolova na nacionalnoj političkoj sceni.

Zbog toga Pravobraniteljica političkim strankama i drugim ovlaštenim predlagateljima izbornih lista  p r e p o r u č u j e  da u okviru vlastite političke domene poduzmu sve raspoložive i prikladne mjere kojima bi osigurali ravnopravnu participaciju žena i muškaraca na predstojećim izborima te da u skladu s time kandidacijske liste sastavljaju u skladu s odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova i poštuju kvotu od najmanje 40% zastupljenosti svakog spola.

Kako ispunjavanje načela ravnopravnosti spolova u tom pogledu ne bi bilo samo formalne prirode, odnosno puko udovoljavanje zakonskom normativu,  p r e d l a ž e m o  da se prilikom sastavljanja lista u obzir uzme pozicija na listi, kako žene ne bi bile tradicionalno lošije pozicionirane i samim time imale manje šanse biti izabrane u Hrvatski sabor. U tu svrhu,  p r e d l a ž e m o  primjenu tzv. „zip sustava“, odnosno par-nepar modela prema kojem je svaka druga osoba na listi suprotnog spola. Takav mehanizam imaju propisane pojedine europske zemlje u svojim izbornim zakonodavstvima, a među ostalima ga preporučuju Vijeće Europe i Europski parlament. Preporučljivi su svi oblici na tragu tog modela po uzoru na zakonodavstva pojedinih zemalja - npr. da lista nema više od dva uzastopna kandidata istog spola, da prva dva kandidata na listi nisu istog spola i sl.

Iz medija:
"Poštovati načelo ravnopravnosti" (Glas-Slavonije.hr, 27.3.2024.)
"Predlagateljima listi bez dovoljno žena prijete kazne" (Nacional.hr, 27.3.2024.)
"Strankama koje neće imati dovoljno žena na listama prijeti i do 33.000 eura kazne" (N1info.hr, 27.3.2024.)
"Na izbornim listama mora biti određeni broj žena, odnosno muškaraca, u suprotnom predlagateljima prijete kazne" (VZaktualno.hr, 27.3.2024.)
"Strankama koje neće imati dovoljno žena na listama prijeti i do 33.000 eura kazne" (Index.hr, 27.3.2024.)
"Evo koliko će platiti stranke ne budu li na listama imale dovoljno žena i muškaraca" (Tportal.hr, 27.3.2024.)
"Predlagateljima listi prijete kazne za nedostatak ženskih/muških kandidata" (Vecernji.hr, 27.3.2024.)
"Novčane kazne prijete strankama koje se ne budu pridržavale ovog pravila" (Dnevnik.hr, 27.3.2024.)
"Političkim strankama koje na izbornim listama nemaju dovoljno žena prijeti novčana kazna do 33.000 eura" (SlobodnaDalmacija.hr, 27.3.2024.)
"Predlagateljima listi bez dovoljno žena ili muškaraca prijete kazne" (HRT.hr, 27.3.2024.)
"Predzadnji dan za predaju izbornih lista" (HRT.hr, 28.3.2024.)
"Poštivati načelo ravnopravnosti" (Glas Slavonije, 28.3.2024.)
"Kazne za one bez ravnopravne liste" (24 sata, 28.3.2024.)
"Plenković o manjku žena na listama HDZ-a: Takve su okolnosti, nastojimo balansirati" (Index.hr, 28.3.2024.)
"Bez žena nema promjene" (Novosti, 29.3.2024.)
"‘Žene svoje glavice ne bi trebale opterećivati politikom. Kazna od 6.636,14 eura? Imamo mi za to...‘" (Jutarnji.hr, 31.3.2024.)
"Zaboli ih briga" (Novosti, 5.4.2024.)
"Na čijim su listama kandidati iz Vukovara?" (Vukovarske novine, 12.4.2024.)
"Čak 3,7 mil. birača, 165 lista i 3,8 mil. € troška" (24 sata, 16.4.2024.)
"Čak 3,7 mil. birača, 165 lista i 3,8 mil. € troška" (24sata.hr, 16.4.2024.)