Pravobraniteljica se uključila u javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Strategije demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine (Strategija), istaknuvši kako je demografska revitalizacija pitanje intersekcijskih mjera koje su usko povezane s ravnopravnošću spolova. U svom radu Pravobraniteljica ističe da bi učinkovita demografska politika morala biti usko povezana s ostvarivanjem ustavnog načela ravnopravnosti spolova te da demografska i pronatalitetna politika ne bi nikako trebala biti na štetu žena. Pravobraniteljica je stoga predlagala da se osigura cjelovita i dugoročna demografska i populacijska politika koja će uvažavati načela kojima se afirmira rodno usmjerena politika.

Pravobraniteljica je iznijela slijedeće primjedbe i prijedloge na Strategiju, koji su bili primljeni na znanje.

1.) U odnosu na planirane izmjene Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, Pravobraniteljica se kontinuirano zalaže za potpuno delimitiranje iznosa roditeljskih naknada te za potrebu isplate dvostrukih novčanih naknada i potpora iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora u slučajevima poroda blizanaca, a što bi svakako trebalo razmotriti i u Strategiji. Također, Pravobraniteljica je ukazala kako kod transponiranja odredaba Direktive o očinskom dopustu nije pojašnjeno koje sve osobe ulaze u pojam „ekvivalentni drugi roditelji“, a koje Direktiva u korištenju ovog prava izjednačava s očevima. Obzirom na područje primjene Direktive odnosno činjenicu da se ista primjenjuje na radnike/ce, Pravobraniteljica je ukazala na važnost tumačenja pojma radnika/ce kako bi najširi krug zaposlenih osoba bio obuhvaćen pravima koja pruža Direktiva. Istaknuto je kako statistički pokazatelji i nadalje potvrđuju činjenicu da je Republika Hrvatska među onim članicama EU u kojima muškarci (očevi) najmanje koriste rodiljne i roditeljske potpore radi čega je potrebno djelovati u smjeru kulturološke promjene u poslovnim sredinama u cilju uklanjanja stereotipa koji muškarce odvraćaju od korištenja roditeljskog dopusta.

2.) Pravobraniteljica se osvrnula na problematiku zaštite trudnica s ugovorom o radu na određeno vrijeme koju je potrebno dodatno pojačati jer je dokazivanje neproduljenja ugovora zbog trudnoće za žrtve diskriminacije vrlo komplicirano te su često u lošijoj procesnoj poziciji i nemaju na dispoziciji dokaze kojima mogu potkrijepiti svoje navode. Također, potrebno je produžiti rok nakon prestanka trudnoće ili prestanka korištenja prava u skladu s propisom o rodiljnim i roditeljskim potporama unutar kojeg poslodavac ne smije otkazati ugovor o radu trudnici i osobi koja se koristi nekim od tih prava.

3.) U odnosu na izmjene Zakona o doplatku za djecu, Pravobraniteljica je ponovila svoje stajalište koje je tijekom 2023. iznijela u postupku javnog savjetovanja o izmjenama i dopunama navedenog zakona, u kojem je ukazala kako bi se trebalo razmotriti uvođenje univerzalnog dječjeg doplatka koji neće biti uvjetovan dohotkom odnosno imovinskim cenzusom kao što je to sada slučaj. Također, Pravobraniteljica je predložila izmjenu i postojeće odredbe navedenog zakona koja se odnosi na pronatalitetni dodatak, a prema kojoj korisniku, uz utvrđeni iznos doplatka za djecu, pripada i dodatak u iznosu po 500,00 kn (odnosno 66,36 eur) za treće i četvrto dijete. Naime, proizlazi kako korisnici koji imaju više od četvero djece za svako iduće dijete ne ostvaruju navedeni dodatak već da je isti predviđen samo za treće i četvrto dijete, a što svakako nije u duhu poticanja demografske obnove i demografskog razvoja RH.

4.) Pravobraniteljica je stajališta kako bi u okviru Strategije trebalo razmotriti i izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (ZOZO). Naime, prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora vezana su uz obvezno zdravstveno osiguranje te se pojedini uvjeti, naknade ili provedbeni postupci nužno promatraju u cjelini odnosno kao jedinstven sustav zaštite trudnoće i roditeljstva. Budući da su osnovice za obračun naknada iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora vezane uz obvezno zdravstveno osiguranje, naknada plaće se određuje sukladno odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju odnosno sukladno odredbama podzakonskih akata koji su na snazi. Navedena odredba propisuje da osnovicu čini prosječan iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće (čl.54. Zakona), dok se Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja propisuje postupanje u slučaju kada osiguraniku nije isplaćena niti jedna plaća ili je isplaćena samo jedna.

Naime, Pravobraniteljica je postupajući po pojedinim pritužbama majki ustanovila da se u određenim slučajevima radi o nepovoljnijem položaju u kojem se nalaze majke koje za vrijeme korištenja rodiljnog i roditeljskog dopusta ostanu ponovno trudne te rode drugo dijete za koje počnu koristiti rodiljni/roditeljski dopust, a uslijed čega im u zadnjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio osigurani slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu (odnosno rodiljni/roditeljski dopust za drugo dijete) nije bila isplaćena niti jedna plaća (ili je bila isplaćena samo jedna plaća) od strane poslodavca te im se stoga za vrijeme rodiljnog/roditeljskog dopusta (za drugo dijete) isplaćuje naknada u minimalnom iznosu. Naime, naknada plaće koju roditelji primaju tijekom roditeljskog dopusta isplaćuje se na teret državnog proračuna, pa isplate za vrijeme korištenja toga prava ne ulaze u potvrdu o plaći koja obuhvaća isplate plaće te naknade plaće koje isplaćuje poslodavac, na svoj teret, a temeljem kojih se utvrđuje osnovica za naknadu plaće.

Nadalje, vezano uz Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, Pravobraniteljica je još tijekom 2016. postupala po pritužbama u kojima se iznosila sumnja na spolnu diskriminaciju i po pitanju visine isplate naknade plaće u slučaju privremene nesposobnosti zbog bolesti i komplikacija u vezi s trudnoćom i porodom. Naime, članak 55. stavak 2. točka 2. ZOZO-a određuje kako naknada plaće za vrijeme bolovanja zbog komplikacija iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće, međutim, sukladno članku 55. stavak 3. najviši mjesečni iznos tako utvrđene naknade plaće koja se isplaćuje na teret sredstava HZZO-a ne može iznositi više od proračunske osnovice uvećane za 28%, odnosno, 4.257,28 kn (565 EUR) za puno radno vrijeme i to od prvog dana bolovanja. Dakle, proizlazi da čak i da osiguranica ima višu plaću, ona će za vrijeme korištenja bolovanja zbog komplikacija dobivati naknadu plaće u iznosu od 4.257,28 kn (565 EUR). Pravobraniteljica je utvrdila kako su navedene odredbe i praksa u izravnoj suprotnosti sa Zakonom o ravnopravnosti spolova te je stoga predložila da se Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju izmijeni.

5.) Nadalje, Strategija u Ključnom području intervencije 1.6. Zdravo okruženje kao jedan od prijedloga provedbe/prioriteta u provedbi javnih politika navodi i toč. 1.6.6. Unaprjeđenje  programa i politika reproduktivnog zdravlja trudnica i dojenčadi, a kao nadležno tijelo navedeno je Ministarstvo zdravstva. Pravobraniteljica je pozdravlja navedeno te je ukazala kako u svom radu također posvećuje pažnju i pitanju reproduktivnog zdravlja te dobiva i određeni broj pritužbi na zdravstvenu skrb trudnica, rodilja i babinjača. Pojedine pritužbe iz ovog područja odnose se na pravo na dostojanstven tretman rodilja u rodilištima, pravo rodilja na izbor pratnje pri porodu, opstetričko nasilje pri porodu, propuste u postupanju pri porodu (nedavanje sredstava za ublažavanje bolova, grubost u postupanju, primjena neodgovarajućih postupaka bez suglasnosti pacijentice i niz drugih primjedbi), neprimjerenu komunikaciju liječnika i neodgovarajuće medicinske postupke te otežanu dostupnost ginekoloških usluga zbog nedostatnog broja ginekoloških timova. Jedna od preporuka koje je Pravobraniteljica upućivala odnosila se i na unaprjeđenje zdravstvene skrbi za rodilje i trudnice u zdravstvenim ustanovama s ciljem maksimalnog olakšavanja poroda koje za mnoge žene može biti traumatično iskustvo. Imajući u vidu navedeno, Pravobraniteljica smatra kako bi se u Strategiji, a vezano uz reproduktivno zdravlje i zdravlje trudnica i dojenčadi, trebalo obuhvatiti i rodilje i babinjače, kao i gore navedena pitanja.

6.) Pravobraniteljica je ukazala kako bi se svi statistički podaci koji će se prikupljati trebali prikupljati, evidentirati, obrađivati i iskazivati po spolu, a što bi bilo u skladu sa čl. 17.st.1. Zakona o ravnopravnosti spolova. Tako, npr. kod strateškog cilja 1. - Izgrađeno poticajno okruženje za obitelji i mlade, kao pokazatelji učinka navodi se i udio djece u ukupnom stanovništvu kao i prosječna dob napuštanja roditeljskog doma (sadrže početne i ciljane vrijednosti) te bi kod navedenih podataka trebalo imati u vidu i odredbu gore navedenog čl.17.st.1. Zakona o ravnopravnosti spolova odnosno iste iskazivati razvrstane po spolu.

7.) Zaključno, Pravobraniteljica smatra kako bi se u Strategiju trebalo uvrstiti odredbu o korištenju pojmova s rodnim značenjem, što je u skladu sa čl.43. Zakona o ravnopravnosti spolova, kao organskim zakonom, te odredbom čl.13. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, br. 74/15).