Pravobraniteljica se uključila u postupak javnog savjetovanja na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti nasilja u obitelji (dalje u tekstu: Zakon). Iako je pozdravila zakonske izmjene kojima se nastavljaju zakonodavne aktivnosti u smjeru suzbijanja nasilja u obitelji i jačanja zaštite žrtava nasilja u obitelji, Pravobraniteljica je predložila da se u čl.1.st.1.t.7. pravo na tajnost podataka proširiti na sve sudske i druge postupke te da se na taj način spriječi narušavanje tajnosti podataka u drugim postupcima (npr. za uzdržavanje i sl.) kroz isticanje pismena s osjetljivim podacima na oglasnoj ploči suda, navođenje naziva i adrese skloništa za žrtve nasilja u spisu i sl., čijim bi se otkrivanjem mogla ugroziti sigurnost žrtve ili sigurnost osoba iz čl.8.st.1. i 2. Zakona.

Nadalje, Pravobraniteljica je ukazala da će predviđena izmjena kojom se spolno uznemiravanje bliske osobe tretira isključivo kao kazneno djelo spolnog uznemiravanja iz čl.156. Kaznenog zakona, iako naoko predstavlja strožu zakonsku politiku kažnjavanja, u suštini dovoditi do blažeg kažnjavanja iz razloga što teže kršenje Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, što podrazumijeva i teže kršenje odredbe o spolnom uznemiravanju bliske osobe, prema važećem Kaznenom zakonu predstavlja kazneno djelo nasilja u obitelji iz čl.179.a za koje je zapriječena kazna zatvora od jedne do tri godine, dok je za kazneno djelo spolnog uznemiravanja zapriječena kazna zatvora do dvije godine, što je po zakonskom minimumu i maksimumu blaža sankcija od one koja je sada propisana za teže oblike spolnog uznemiravanja bliske osobe. S druge strane, podaci o relativno niskom broju kršenja Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji u vidu spolnog uznemiravanja, prema kojima je u 2022. godini policija evidentirala 10 počinitelja, dok državno odvjetništvo u istoj godini nije podnijelo niti jedan optužni prijedlog za navedeni prekršaj, dovodi u pitanje svrhu premještanja spolnog uznemiravanja bliske osobe isključivo u kaznenu sferu s obzirom na ultima ratio načelo na kojem počiva kazneno zakonodavstvo.

Navedene primjedbe su djelomično prihvaćene pri čemu se u Izvješću o provedeno savjetovanju navodi slijedeće: pravo na tajnost podataka uvršteno je u prijedlog izmjena i dopuna Zakona o kaznenom postupku, u opći katalog prva žrtava iz članka 43. Zakona o kaznenom postupku, dok ostale vrste sudskih i drugih postupaka ne mogu biti predmetom uređenja Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i Zakona o kaznenom postupku. Također, ukazano je kako je predloženim izmjenama Zakona o kaznenom postupku, u članku 175. stavku 5. propisano da prilikom objave na oglasnoj ploči suda osobni podaci o žrtvi kao i podaci na temelju kojih se može zaključiti o identitetu žrtve moraju biti anonimizirani. Nadalje, brisanjem prekršaja spolnog uznemiravanja u odnosu na bliske osobe, koje uključuju i članove obitelji, sukladno članku 87. Kaznenog zakona, svako protupravno postupanje koje je predstavljalo prekršaj iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji u odnosu na spolno uznemiravanje postaje kazneno djelo te predmetna izmjena u suštini ne dovodi do blažeg kažnjavanja.