Danas, kao i svake godine počevši od 2004. godine, obilježavamo 22. rujan - Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama, kao spomendan na dan kada je u zgradi Općinskog suda u Zagrebu, 22. rujna 1999. godine, Mato Oraškić usmrtio sutkinju Ljiljanu Hvalec, odvjetnicu supruge od koje se razvodio Hajru Prohić i suprugu Gordanu Oraškić te teško ranio zapisničarku Stanku Cvetković. Prisjećajući se ovih tragičnih okolnosti i još jednom se obvezujući da je nužno osigurati da se ovakve ili slične tragedije više nikad ne ponove, iznova preispitujemo da li su dovoljni napori koje društvo u cjelini, ali i svatko od nas ponaosob u skladu sa svojim mogućnostima poduzima, sve kako bi se na odgovarajući način adresiralo nasilje nad ženama i nasilje u obitelji te prije svega pružilo nužno potrebnu žurnu pomoć žrtvama počinjenog nasilja. Međutim, i ove godine dolazimo do zaključka da nismo učinili dovoljno, da možemo i moramo više. Na navedeno nas, uz evidentni nastavak trenda brutalizacije nasilja kojem nažalost prečesto svjedočimo, upućuje i osnovno evaluacijsko izvješće GREVIO Odbora za Republiku Hrvatsku o provedbi Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji – Istanbulske konvencije.

Navedeno Izvješće kroz svojih 70-ak preporuka šalje ključnu i nažalost očekivanu poruku da Republici Hrvatskoj i nadalje nedostaju:

• razvoj i dosljedna primjena rodno osjetljivih sveobuhvatnih politika za rješavanje različitih oblika rodno utemeljenog nasilja (uključujući genitalno sakaćenje, prisilne brakove, prisilne pobačaje, prisilnu sterilizaciju, femicid, uhođenje i dr.),
• sustavna prevencija,
• edukacija stručnjaka i stručnjakinja na svim razinama.

Učestalo se pozivajući na istraživanja, statističke analize i nalaze Pravobraniteljice, nalazi iz Izvješća GREVIO Odbora potvrđuju probleme u sustavu na koje Pravobraniteljica već godinama upozorava kroz svoja izvješća o radu i brojne preporuke. Jer, iako se zadnjih godina bilježe pozitivni pomaci u borbi protiv rodno utemeljenog nasilja, od unaprjeđenja zakonskog, strateškog i institucionalnog okvira, do određenih poboljšanja u praksi, u svakodnevnom su životu nažalost i dalje široko prisutni nasilje nad ženama i nasilje u obitelji, u nekim slučajevima s tragičnim posljedicama.

Pravobraniteljica kroz ovo priopćenje još jednom upozorava te izražava ozbiljnu zabrinutost zbog nastavka eskalacije ubojstava žena od strane bliskih osoba i ove godine. Prema statističkim podacima koje Pravobraniteljica vodi u okviru Promatračkog tijela za sveobuhvatno nadgledanje, prikupljanje podataka, analizu i izvještavanje o slučajevima ubojstava žena – „Femicide Watch“, u 2023. godini s dosad počinjenih 7 slučajeva femicida evidentno je da se brutalizacija nasilja nastavlja.

Ovaj trend upućuje prije svega na zaključak da naš sustav borbe protiv nasilja prema ženama i u obitelji dugoročno zapravo odvraća žrtve nasilja od prijavljivanja lakših oblika nasilja dok situacija ne eskalira i prijeđe u sferu kaznenog zakonodavstva. Tada je nasilje više nemoguće trpjeti ili kriti jer su posljedice nažalost najčešće tragične.

Ispitni postupci koje Pravobraniteljica provodi pokazuju da tragične posljedice kod obiteljskog, partnerskog i općenito nasilja muškaraca prema ženama, u najvećem broju slučajeva nastupaju kada neko tijelo iz sustava prevencije, zaštite žrtve i/ili progona počinitelja zakaže, odnosno izvrši krive procjene rizika za žrtvu ili ne poduzme sve mjere iz djelokruga svojih nadležnosti. Također, analize Pravobraniteljice pokazale su da mjere opreza često nisu bile dostatno sredstvo zaštite žrtava nasilja u obitelji ili drugih oblika rodno utemeljenog nasilja te nisu ostvarivale svoju svrhu.

Jedno od dodatnih ključnih, a zanemarenih pitanja je i problem visine sankcija izrečenih počiniteljima od strane sudova, odnosno odgovarajuća primjena postojećih propisa. Pravobraniteljica već godinama ističe da počinitelje nasilja treba izložiti najstrožim kaznama, čime bi se slala puno jasnija društvena poruka o nultoj toleranciji na nasilje, a počinitelje učinkovitije odvraćalo od ponovnog počinjenja nasilja. No, pravosudna represija i kažnjavanje trebali biti zadnja opcija u borbi protiv ove vrste nasilja i izuzetak, a ne pravilo. Preduvjet za ovakvu penalnu politiku jest ustrojen učinkovit sustav rane prevencije i resocijalizacije počinitelja te zajednički stav i shvaćanje pravosuđa o tome što je to nasilje prema ženama i u obitelji i zašto je ono rodno utemeljeno, iz čega bi proizašla pravilna selekcija slučajeva koji zaslužuju biti kažnjeni.

Dakle, uvijek se ponovno vraćamo pitanju nedostatne sveobuhvatne prevencije, kao i nedovoljnoj edukaciji i senzibilizaciji struke, ali i društva u cjelini. Sve stoga upućuje na potrebu za poduzimanjem nužnih i neodgodivih promjena u cjelokupnom sustavu.

Prema stajalištu Pravobraniteljice četiri su osnovna temelja učinkovite borbe protiv rodno utemeljenog nasilja i njegovih uzroka: 1. Rani preventivni, stručni i dugotrajni psihoterapijski rad s obiteljima u konfliktnim situacijama, prije eskalacije rodno utemeljenog ili nasilja u obitelji, te prije nego što dođe do raspada obitelji i/ili raspada partnerskih odnosa i često posljedičnog nasilja (uz jačanje svih nacionalnih preventivnih  mehanizama); 2. Društvena reintegracija počinitelja nasilja u obitelji kroz dugotrajni psihosocijalni tretman; 3. Sveobuhvatna edukacija pravosuđa i svih drugih stručnih službi o rodno utemeljenom nasilju, kao i sustavna edukacija o nenasilnim metodama rješavanja sukoba i prihvaćanju različitosti koja mora biti integrirana u obrazovni sustav na svim društvenim razinama; 4. Nulta tolerancija na rodno utemeljeno nasilje, odnosno najstroža primjena postojećih propisa uz izricanje kazni u okvirima zakonskih maksimuma.

Pravobraniteljica pozdravlja aktualnu inicijativu Vlade Republike Hrvatske koja je u sinergijskom djelovanju s organizacijama civilnog društva, akademskom zajednicom i institucijom Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova radila na najnovijim najavljenim zakonodavnim promjenama, a sve u cilju suzbijanja i prevencije nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Međutim, kada se govori o suzbijanju rodno utemeljenog nasilja, radi se o procesu koji traje, koji zahtijeva kontinuiran rad i posvećenost te nas stoga u idućem razdoblju i dalje očekuju ozbiljni izazovi i zadaće. Također, Pravobraniteljica ponovo upozorava kako ključ rješenja problema nije isključivo u čestim izmjenama zakonodavnog okvira, već prvenstveno u kontinuiranoj edukaciji onih koji primjenjuju te zakone i propise.

Temeljem preporuka Pravobraniteljice i Izvješća GREVIO Odbora, prioriteti za Republiku Hrvatsku u predstojećem razdoblju su:

• izrada dugoročne sveobuhvatne rodno osjetljive strategije borbe protiv svih oblika rodno utemeljenog nasilja
• sustavno prikupljanje širokog raspona podataka o rodno utemeljenom nasilju nad ženama od strane svih nadležnih tijela
• djelovanje na promjeni mentaliteta i stavova opće populacije koji doprinose opravdanju i ponavljanju nasilja
• obvezna edukacija svih službenika/ca nadležnih državnih tijela i organizacija o rodno utemeljenom nasilju već prilikom ulaska u sustav te daljnja kontinuirana edukacija i senzibilizacija
• osiguranje brze i cjelovite reakcije policije na rodno utemeljeno nasilje
• izrada smjernica za državno odvjetništvo o senzibiliziranom pristupu i postupanju sa žrtvama rodno utemeljenog nasilja
• proširenje kapaciteta i pristupačnosti te odgovarajuće financiranje skloništa za žrtve nasilja u obitelji
• povećanje rodno osjetljive podrške i razine pomoći žrtvama seksualnog nasilja
• obvezno uzimanje u obzir počinjenog nasilja prilikom određivanja sadržaja roditeljske skrbi i kontakata počinitelja sa žrtvama odnosno djecom
• poništavanje prisilnih brakova
• žurno postupanje u svim slučajevima prijave nasilnog postupanja granične policije nad migrantkinjama

Jer, jedino dosljednim i odlučnim djelovanjem radi uklanjanja samih uzroka rodno utemeljenog nasilja, pravilnom primjenom postojećih propisa te kontinuiranim unaprjeđenjem i prilagodbom novonastalim okolnostima i izazovima, može se uistinu graditi društvo nulte tolerancije na sve oblike rodno utemeljenog nasilja i nasilja u obitelji. Pritom je nužno uvijek iznova ponavljati da je problem rodno utemeljenog nasilja problem svih nas, cijeloga društva. I jedino promjenom svijesti, negativnih stavova i obrazaca, otvara se put razumijevanju, uvažavanju i slobodi u različitostima.