Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova uključila se u javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o državnim službenicima (dalje u tekstu: Zakon).

Pravobraniteljica je uputila glavnu primjedbu na čl.90.st.2. koji govori o ocjenjivanju državnih službenika, a prema kojem je propisano da se ne ocjenjuju državni službenici koji su u prethodnoj kalendarskoj godini radili manje od šest mjeseci, neovisno o razlozima, pri čemu je u st.3. propisano kako se razdoblje probnog rada i korištenja godišnjeg odmora ne uračunava u razdoblje ocjenjivanja. Ova odredba je u neposrednoj vezi sa Prijedlogom Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama (koji se također nalazi u postupku javnog savjetovanja), čiji čl.20. govori o dodatku za učinkovitost rada i predviđa da se dodatak na plaću za učinkovitost rada isplaćuje službeniku i namješteniku na temelju ocjena njegove učinkovitosti rada te da svaka ocjena nosi određen broj bodova temeljem kojih onda službenik može ostvariti dodatak na plaću u određenom postotku. Dakle, proizlazi kako je preduvjet za ostvarivanje navedenog dodatka taj da je službenik prethodno bio ocijenjen za kalendarsku godinu, a što u praksi neće biti moguće kod osoba koje koriste rodiljni, roditeljski dopust ili bolovanje u trudnoći u trajanju duljem od šest mjeseci tijekom kalendarske godine obzirom na odredbu čl.90.st.2. Pravobraniteljica ukazuje kako će navedeno u praksi dovesti u nepovoljniji položaj trudnice i osobe koje koriste prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora u trajanju duljem od šest mjeseci u kalendarskoj godini, obzirom da iste neće moći biti ocijenjene, a čime im posljedično neće biti omogućeno niti ostvarivanje dodatka za učinkovitost rada.

Shodno navedenom Pravobraniteljica je stava kako čl.90.st.2. Zakona predstavlja normativnu diskriminaciju zabranjenu navedenim međunarodnim i domaćim zakonodavnim okvirom te predlaže da se isti promijeni na način da se razdoblja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog, očinskog dopusta ili dopusta koji je po sadržaju i načinu korištenja istovjetan pravu na očinski dopust, rada s polovicom punog radnog vremena, rada s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta, dopusta trudne radnice, dopusta radnice koja je rodila ili radnice koja doji dijete te dopusta ili rada s polovicom punog radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju u skladu s propisom o rodiljnim i roditeljskim potporama smatraju vremenom provedenim na radu u punom radnom vremenu.

Prihvaćen je prijedlog Pravobraniteljice te je dodana odredba prema kojoj se razdoblja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog, očinskog dopusta ili dopusta koji je po sadržaju i načinu korištenja istovjetan pravu na očinski dopust, rada s polovicom punog radnog vremena, rada s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta, dopusta trudne službenice, dopusta službenice koja je rodila ili službenice koja doji dijete te dopusta ili rada s polovicom punog radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju u skladu s propisom o rodiljnim i roditeljskim potporama smatraju vremenom provedenim na radu u punom radnom vremenu.

Pravobraniteljica je iznijela i primjedbe vezane uz zakonske odredbe koje reguliraju zapreke za prijam u državnu službu iz čl. 58.toč.a. kojim je propisano kako u državnu službu ne može biti primljena osoba protiv koje se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti ili koja je proglašena krivom za kazneno djelo za koje se kazneni postupak vodi po službenoj dužnosti. Iako navedeni uvjet svakako isključuje mogućnost da u državnu službu budu primljene osobe protiv kojih se vodi kazneni postupak radi kaznenog djela nasilja u obitelji ili koje su osuđene za to kazneno djelo obzirom da se za navedeno kazneno djelo progon vrši po službenoj dužnosti. Pravobraniteljica je ukazala kako postoje pojedina druga kaznena djela za koje se progon ne vrši po službenoj dužnosti, a koja kaznena djela bi svakako trebala biti zapreka za prijam u državnu službu, kao npr. kazneno djelo zlouporabe snimke spolno eksplicitnog sadržaja koje se progoni po prijedlogu, što znači da će osobe protiv kojih se vodi kazneni postupak radi navedenog ili su osuđene za to kazneno djelo moći biti primljene u državnu službu, a što je po mišljenju Pravobraniteljice neprihvatljivo, posebice kada je navedeno djelo počinjeno na štetu bliske osobe. Isto se odnosi i na kazneno djelo prijetnje čiji temeljni oblik se progoni po privatnoj tužbi, a kvalificirani oblik po prijedlogu. Pravobraniteljica ukazuje na činjenicu da je osoba pravomoćno kažnjavana za prekršajna djela iz područja nasilja u obitelji što niti na koji način nije zapreka za prijam u državnu službu, a što smatra spornim i dvojbenim. Pravobraniteljica smatra da bi svaka osuđivanost (kako kaznena tako i prekršajna) za nasilje u obitelji automatski i uvijek trebala biti apsolutna zapreka za prijam u državnu službu te izrijekom propisana.

Pravobraniteljica je predložila da bi, ukoliko je državni službenik/ica pravomoćno osuđen/a (kazneno ili prekršajno) radi nasilja u obitelji (bez obzira na vrstu kaznenopravne sankcije i visinu izrečene kazne), navedeno svakako trebala biti zapreka za daljnje obavljanje državne službe odnosno razlog za prestanak iste po sili zakona.

Nije prihvaćen prijedlog Pravobraniteljice uz obrazloženje da se u Nacrtu prijedloga zakona nastojalo izbjeći taksativno navođenje pojedinih grupa kaznenih djela odnosno naziva pojedinih kaznenih djela koja predstavljaju zapreke za prijam u državnu službu, jer su česte izmjene Kaznenog zakona, uključujući izmjene naziva grupa kaznenih djela i izmjene svrstavanja pojedinih kaznenih djela u određene grupe, te propisivanje novih kaznenih djela. Stoga se koristi uopćena formulacija (kaznena djela za koja se kazneni postupak vodi po službenoj dužnosti) koja pokriva najveći broj kaznenih djela koja trebaju biti zapreka za prijam u državnu službu. Iako su prekršaji nezakonita i društveno neprihvatljiva djela, isti predstavljaju manju društvenu opasnost od kaznenih djela te ne bi trebali biti zapreka za prijam u državnu službu, neovisno o kojim se prekršajima radi. Iz istih razloga nisu navedena kao zapreka za prijam u državnu službu ni kaznena djela za koja se progon ne vrši po službenoj dužnosti (već po prijedlogu).

Pravobraniteljica uočava kako u čl.53.st.3 Zakon predviđeno sljedeće: „Planom prijma u državnu službu utvrđuje se i popunjenost radnih mjesta u državnom tijelu osoba s invaliditetom i planira zapošljavanje potrebnog broja državnih službenika s invaliditetom radi ostvarivanja njihove zastupljenosti sukladno posebnom zakonu.“ Pravobraniteljica pozdravlja i podupire navedenu novinu u zakonu, te smatra kako bi se analogno trebalo voditi računa i o spolnoj uravnoteženosti u državnoj službi, sukladno gore navedenim argumentima i pravnim stajalištima. Pravobraniteljica je preporučila da se razmotri mogućnost uključivanja u Zakon odredbi kojima bi se na jasan način ukazalo na postojeću obavezu uravnotežene zastupljenosti žena i muškaraca na svim razinama unutar tijela državne uprave i lokalne, regionalne (područne) samouprave kao i kod pravnih osoba s javnim ovlastima. Naime, Pravobraniteljica je predložila da se čelnike i čelnice tijela uprave obveže zakonskim odredbama da pri izradi Pravilnika o unutarnjem redu, odnosno pri raspoređivanju ili zapošljavanju državnih službenika, uvažavaju postojeću obvezu uravnoteženosti među spolovima izraženu kroz minimalni udio od 40% podzastupljenog spola u ukupnom broju osoba unutar određene razine ili kategorije.

Nije prihvaćen prijedlog Pravobraniteljice uz obrazloženje da se Pravilnikom o unutarnjem redu utvrđuju radna mjesta u državnom tijelu (nazivi radnih mjesta, opisi poslova, uvjeti za raspored, broj izvršitelja) te stoga ne bi imalo smisla obvezati čelnika tijela da pri izradi pravilnika o unutarnjem redu "uvažava postojeću obvezu uravnoteženosti među spolovima izraženu kroz minimalni udio od 40% podzastupljenog spola u ukupnom broju osoba unutar određene razine", kako se u komentaru predlaže.

Pravobraniteljica uočava kako se u odredbama čl.25., 36. i 39.Zakona u kojima se taksativno navodi krug srodnika istodobno ne navodi i životni partner odnosno neformalni životni partner. Pravobraniteljica predlaže da se u navedenim člancima na svim mjestima gdje se kao krug srodnika navodi bračni te izvanbračni drug uvrsti i životni partner te neformalni životni partner.

Prihvaćen je prijedlog Pravobraniteljice da se odredbama čl.25., 36. i 39.Zakona na svim mjestima gdje se kao krug srodnika navodi bračni te izvanbračni drug uvrsti i životni partner te neformalni životni partner te će se u navedenim odredbama prošiti krug povezanih osoba (članova obitelji) navođenjem životnog partnera odnosno neformalnog životnog partnera.

Čl.8. Zakona koji se odnosi na načelo zabrane diskriminacije i povlašćivanja, Pravobraniteljica smatra kako bi svakako diskriminatorne osnove koje se navode trebalo uskladiti sa diskriminatornim osnovama iz čl.1. Zakona o suzbijanju diskriminacije kojim se „uređuje zaštita od diskriminacije na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije“.

Prihvaćen je prijedlog Pravobraniteljice da se diskriminatorne osnove koje se navode treba uskladiti sa diskriminatornim osnovama iz čl.1. Zakona o suzbijanju diskriminacije kojim se „uređuje zaštita od diskriminacije na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije“ pa će se u navedenim odredbama diskriminatorne osnove uskladiti s osnovama iz Zakona o suzbijanju diskriminacije.

Čl.13.st.1. Zakona koji govori o pravu na jednako postupanje i jednake mogućnosti napredovanja, Pravobraniteljica također smatra kako bi diskriminatorne osnove koje se navode treba uskladiti sa diskriminatornim osnovama iz čl.1. Zakona o suzbijanju diskriminacije.

Prihvaćen je prijedlog Pravobraniteljice da se diskriminatorne osnove koje se navode treba uskladiti sa diskriminatornim osnovama iz čl.1. Zakona o suzbijanju diskriminacije kojim se „uređuje zaštita od diskriminacije na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije“ pa će se u navedenim odredbama diskriminatorne osnove uskladiti s osnovama iz Zakona o suzbijanju diskriminacije.

Čl. 95.st.3. Zakona koji se odnosi na Povjerenstvo za odlučivanje o prigovorima na ocjene, propisano je kako navedeno Povjerenstvo mora imati neparan broj članova, od kojih je jedan član predstavnik sindikata koji djeluje u državnom tijelu, Pravobraniteljica ukazuje kako bi navedena odredba mogla u praksi biti sporna, i to posebice kod manjih tijela državne uprave odnosno tijela koja imaju manji broj službenika jer je moguća situacija da nitko od službenika/ica nije član/ica niti jednog sindikata odnosno da ne djeluje sindikat pa se postavlja pitanje provedbe ove odredbe. Stoga bi detaljnije trebalo razraditi i precizirati navedenu odredbu.

Prihvaća se prijedlog Pravobraniteljice te uređuje pitanje imenovanja predstavnika sindikata u povjerenstvo za odlučivanje o prigovorima na ocjene tako da će predstavnik sindikata biti imenovan samo u državnim tijelima u kojima djeluje sindikat. U Zakonu o državnim službenicima, koji je temeljni propis kojim se uređuju prava i obveze državnih službenika, uređuje se ocjenjivanje učinkovitosti rada državnih službenika i postupak ocjenjivanja.

Čl.48.st.2. Zakona govori o kompetencijskom modelu te propisuje da isti priprema jedinica za ljudske potencijale u državnom tijelu. Sukladno čl.41.st.1.Zakona, državna tijela u kojima je zaposleno 50 ili više službenika i namještenika ustrojavaju unutarnje ustrojstvene jedinice nadležne za upravljanje i razvoj ljudskih potencijala. Stoga je potrebno precizirati tko je ovlašten za pripremu kompetencijskih modela u tijelima koja imaju zaposleno manje od 50 službenika i namještenika odnosno koja nemaju jedinicu za upravljanje i razvoj ljudskih potencijala.

Nije prihvaćen prijedlog Pravobraniteljice uz obrazloženje da u članku 41. Nacrta prijedloga zakona je propisano da državna tijela u kojima je zaposleno 50 ili više službenika i namještenika, ustrojavaju unutarnje ustrojstvene jedinice nadležne za upravljanje i razvoj ljudskih potencijala (jedinica za ljudske potencijale). Jedinica za ljudske potencijale, između ostaloga, priprema kompetencijski model u državnom tijelu. U državnim tijelima u kojima je zaposleno manje od 50 službenika i namještenika, ne mora se ustrojiti jedinica za ljudske potencijale, nego će poslove vezane za upravljanje i razvoj ljudskih potencijala obavljati službenik kojem je to u opisu poslova radnoga mjesta ili državno tijelo utvrđeno posebnim propisima (npr. Ured za opće poslove Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske).

Čl.2. Zakona propisuje je da se odredbe primjenjuju na državne službenike, između ostaloga i u „stručnoj službi pravobranitelja za ravnopravnost spolova“. Pravobraniteljica ukazuje kako je njezin ured ustrojen na način da ima dvije službe i to Službu za stručne poslove i Službu za opće poslove pa predlaže da je trebalo navesti „Ured pravobranitelja za ravnopravnost spolova“, kao što je to navedeno u čl.49.st.5. Zakona.

Nije prihvaćen prijedlog Pravobraniteljice uz obrazloženje da formulacija: "stručna služba pravobranitelja za ravnopravnost spolova“ je generički pojam, a ne puni naziv državnog tijela i jasno je što obuhvaća, neovisno o promjeni naziva toga tijela (sada: Ured pravobranitelja za ravnopravnost spolova). Stoga kod promjene naziva toga tijela, nije nužno mijenjati Zakon o državnim službenicima.

Pravobraniteljica ukazuje kako su odredbe čl.157.st.2. Zakona o državnim službenicima i odredbe čl. 39.st.1. Nacrta Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama  u međusobnoj koliziji te da bi ih trebalo uskladiti.

Prihvaća se prijedlog Pravobraniteljice te se navodi da će se nakon e-savjetovanja uskladiti odgovarajući rokovi iz ovog Nacrta prijedloga zakona i Nacrta prijedloga Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama.

Temeljem 10 primjedbi i prijedloga Pravobraniteljice o Nacrtu prijedloga Zakona o državnim službenicima 6 primjedbi i prijedloga je prihvaćeno, dok 4 primjedbe i prijedloga nisu prihvaćeni.