Na temelju značajnog interesa šire javnosti, kao i reakcije gđe Nevene Crljenko na seksistički sadržaj objavljen na jumbo plakatima trgovačkog centra Westgate postavljenima na javnim površinama u Gradu Zagrebu i njegovoj okolici, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova u nastavku dostavlja javno priopćenje povodom navedenog seksističkog reklamnog oglasa.

Na predmetnom se plakatu, koji promiče neprihvatljivi stereotipni i seksistički diskurs u javnom prostoru, nalazi ilustracija fotografije „ljutitog muškarca“, uz prateći tekst: "Opet mi je poštar zvonio u 7 ujutro za paket od ove, uzet ću joj karticu..." (Tomislav R., 32)
"Dođi s njegovom karticom u Westgate, mi te nećemo odati.“
„…brzo rješenje".

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova je, sukladno odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova (Narodne novine, br. 82/08 i 69/17), neovisno tijelo nadležno za suzbijanje diskriminacije temeljem spola, bračnog i obiteljskog statusa te spolne orijentacije (čl. 6. Zakona). Pravobraniteljica sukladno članku 19. st. 2. Zakona zaprima prijave svih fizičkih i pravnih osoba vezane uz diskriminaciju u području ravnopravnosti spolova te, sukladno članku 22. st. 2. Zakona, razmatra slučajeve kršenja načela ravnopravnosti spolova i slučajeve diskriminacije prema pojedincima ili grupama pojedinaca.

Pravobraniteljica u skladu sa svojim Zakonom propisanim ovlastima oštro osuđuje prisutnost brojnih rodnih stereotipa u predmetnom plakatu trgovačkog centra Westgate. Ovakvi rodni stereotipi, uz to što su uvredljivi spram žena koje se karakterizira kao one koje prekomjerno kupuju, prikazuje ih se kao neodgovorne spram financija i kao one koje ne zarađuju, stoga nemaju vlastite kartice, već iste „posuđuju“ od partnera, koji pritom ima „puno pravo“ rastrošnoj partnerici „oduzeti“ karticu. Također, imenovani se trgovački centar stavlja u svojevrsnu ulogu zaštitnika i suučesnika u realizaciji kupovine, obećavajući ujedno i diskreciju te nudeći brzinu rješavanja „problemske“ situacije. Plakat osim što obiluje rodnim stereotipima, dovodi žene u nepovoljan položaj, a neizravno promiče i ekonomsko nasilje (čija je definicija navedena Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji NN RH 70/17, 126/19, 84/21, 114/22), prejudicirajući da je muškarac, vlasnik kartice, ovlašten upravljati financijama i umjesto partnerice proizvoljno odlučivati o kupovini odnosno zabrani kupovine. 

Također, razumijevajući iz teksta koji prati oglas da je intencija autora, odnosno trgovačkog centra Westgate bila biti duhoviti i šaljivi, Pravobraniteljica upozorava da po pitanju seksizma nije bitna namjera, nego stvarni učinak, a koji se u ovom slučaju odnosi na perpetuiranje rodnih stereotipa koji ograničavaju postizanje stvarne ravnopravnosti između muškaraca i žena. Upravo su rodni stereotipi ti koji se učestalo koriste kroz šale, doskočice i poskočice. Podsjećamo da je Europski parlament donio Rezoluciju o utjecaju marketinga i oglašavanja na ravnopravnost spolova (INI/2008/2038) koja između ostalog govori o tome da su rodni stereotipi u oglašavanju jedan od nekoliko čimbenika koji imaju velikog utjecaja na napore koje društvo čini u smjeru rodne ravnopravnosti te da je taj utjecaj tim veći jer mnogi nisu svjesni načina na koji na nas utječu sveprisutne slike koje nas okružuju. Upućujemo i na Preporuku CM/Rec (2019)1 Sprječavanje i borba protiv seksizma koju je usvojio Odbor ministara Vijeća Europe 27. ožujka 2019. (dalje u tekstu Preporuka CM/Rec (2019)1) koja naglašava da seksizam u medijima, uključujući i oglašavanje, doprinosi okruženju koje tolerira i trivijalizira “svakodnevan” seksizam. Preporuka CM/Rec (2019)1 napominje da je seksizam široko rasprostranjen i prisutan u svim sektorima, da seksizam pojačan rodnim stereotipima pogađa žene i muškarce, djevojčice i dječake te da je suprotan postizanju ravnopravnosti spolova i uključivih društava.  Navedena Preporuka CM/Rec (2019)1 definira seksizam kao bilo koji čin, gestu, vizualni prikaz, izgovorenu ili pisanu riječ, praksu ili ponašanje temeljeno na ideji da je osoba ili skupina osoba podređena zbog svog spola, koje se javlja u javnoj ili privatnoj sferi, bilo na mreži ili van nje (online ili offline), sa svrhom ili učinkom, između ostalog i očuvanja i jačanja rodnih stereotipa. Rodne stereotipe pak definira kao unaprijed stvorene društvene i kulturne obrasce ili ideje kojima se ženama i muškarcima pripisuju karakteristike i uloge koje određuju i ograničavaju njihov spol. Takvi stereotipi mogu ograničiti razvoj prirodnih talenata i sposobnosti djevojčica i dječaka, žena i muškaraca, njihovih obrazovnih i profesionalnih preferencija i iskustava, kao i životnih prilika općenito.

U tom smislu, Pravobraniteljica u skladu sa svojim ovlastima, preporuča autorima ovog reklamnog oglasa/plakata, kao i svim drugim relevantnim dionicima da se upoznaju s aktualnim nacionalnim i europskim zakonodavnim okvirom i dokumentima koji promiču ravnopravnost spolova, da ne koriste, odnosno da uklone rodne stereotipe i elemente promicanja ekonomskoga nasilja iz oglašavanja te da svoje marketinško djelovanje u budućnosti koriste za promicanje ustavnoga načela ravnopravnosti spolova.

Zaključno, pozdravljamo inicijativu gđe Crljenko, koja je svojom porukom upućenom trgovačkom centru Westgate, također putem jumbo plakata postavljenog na jednoj od javnih površina u Gradu Zagrebu, osim javne osude ovog eklatantnog seksizma i neprihvatljivog diskursa u javnom prostoru, dala primjer i poticaj, vjetar u leđa svim drugim građankama i građanima i drugim dionicima društva, da javno progovore da bilo koji oblik seksističkog i stereotipnog izričaja i omalovažavanja po osnovi spola nije prihvatljiv te da su žene i muškarci ravnopravni u svim područjima života i djelovanja, uključujući samostalno odlučivanje u financijama.