Hrvatski English


Ustav RH, čl. 3. …ravnopravnost spolova jedna je od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.



Rad i zapošljavanje | 07.03.2022.

Sudjelovanje na tribini Rad po mjeri žene: kako do pravednijeg položaja žena na tržištu rada

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena održana je online tribina „Rad po mjeri žene: kako do pravednijeg položaja žena na tržištu rada“ u organizaciji Ženske sekcije Saveza samostalnih sindikata Hrvatske. Riječ je o aktivnosti provedenoj u sklopu projekta "Rad po mjeri čovjeka", sufinanciranog sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda. Na tribini su izlaganja održale Sunčica Brnardić, savjetnica za radno i socijalno pravo, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, dr. sc. Ivana Dobrotić, izv. prof., Katedra za socijalnu politiku, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, mr. sc. Iris Gović Penić, sutkinja Županijskog suda u Zagrebu i Lana Kučer, suradnica na programu socijalna pravda i jednake mogućnosti, CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje. Ispred institucije Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova na tribini je s izlaganjem sudjelovao Josip Šipić, savjetnik pravobraniteljice.

Na tribini se raspravljalo o glavnim odrednicama položaja žena na tržištu rada, o izmjenama Zakona o radu koje utječu na položaj žena na tržištu rada, o utjecaju prekarnih oblika rada na žene, o praksama kolektivnog pregovaranja koje mogu poboljšati položaj radnica, o boljoj pravnoj zaštiti žena od zlostavljanja na radu, o zahtjevima ženskih udruga te o prijedlozima i zahtjevima sindikata u odnosu na izmjene radnoga zakonodavstva i ostalih propisa u svrhu postizanja bolje ravnopravnosti i položaja žena na tržištu rada.

Savjetnik pravobraniteljice osvrnuo se na broj i strukturu pritužbi koje Pravobraniteljica zaprima na godišnjoj razini, istaknuvši kako skoro polovicu (48,3% u 2020.) čine pritužbe građana i građanki iz područja rada i zapošljavanja te socijalne sigurnosti, uključujući područje socijalne skrbi, mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Te se pritužbe najčešće odnose na nepovoljno postupanje prema ženama s obzirom na trudnoću (majčinstvo) i dob, pa im se stoga ne produljuju ugovori o radu, onemogućavaju im se ostvarivanja prava na rodiljni i roditeljski dopust ili im se onemogućava povratak na radno mjesto i uvjete rada kakvi su postojali prije trudnoće. U kontekstu rasprave o promjenama radnog zakonodavstva s ciljem poboljšanja položaja žena na tržištu rada, savjetnik Šipić naveo je 4 glavna područja u kojima su potrebne promjene: bolja zaštita trudnica i osoba koje koriste rodiljni/roditeljski dopust na način da im poslodavac ne smije dati otkaz za vrijeme njegova trajanja i minimalno godinu dana nakon prestanka ovih uvjeta, uvođenje mehanizama transparentnosti plaća i osiguravanja uvjeta za suzbijanje rodnog jaza u plaćama, uvođenja mjera za suzbijanje prekarnog rada te izjednačavanje radnih uvjeta radnika/ca s ugovornima o radu na određeno s onima koji su zaposleni na neodređeno, usklađivanja propisa koji se odnose na zaštitu dostojanstva randika/ca te osiguravanje adekvatne edukacije povjerenika/ca za zaštitu dostojanstva radnika/ca. 


EU projekti Pravobraniteljice:
Podizanje svijesti o rodno uvjetovanom kibernetičkom nasilju nad djevojčicama i ženama te stvaranje sigurnijeg online okruženja
Jednaka prava, jednake plaće, jednake mirovine
Izgradnja učinkovitije zaštite: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema ženama
Prema stvarnoj ravnopravnosti muškaraca i žena
Uklanjanje staklenog labirinta

Rad Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova do 2020. pohranjen je na adresi arhiva.prs.hr te da je dostupan kao arhiva djelovanja od 2003. do 2020.