U Čakovcu je otvorena prva KRAŠ & shop poslovnica, u užem središtu grada na adresi Ulica kralja Tomislava 4. Split također dobiva svoju slatku Kraš oazu, treću po redu, koja bi svoja vrata trebala otvoriti u prvoj polovici travnja 2026. na adresi Spinčićeva 2b, na splitskim Firulama.

Nove KRAŠ & shop poslovnice donose prepoznatljiv doživljaj kroz pažljivo odabranu ponudu – od premium delicija, Kraševih buketa te ručno rađenih čokolada preko Kraš Selection dražeja do posebnih specijaliteta poput Bajadera crème nougat namaza. U bogatoj rinfuznoj ponudi ističu se omiljeni Kraš klasici poput Ki-Ki i Bronhi bombona, kao i ekskluzivne praline Escura, Kraš 1911 i Novela, dostupne isključivo na Kraš prodajnim mjestima. Ponuda je obogaćena i proizvodima iz drugih kategorija.

Uz bogat izbor, KRAŠ & shop poslovnice nude i inspiraciju za darivanje kao što su Kraš poklon kartice, pažljivo osmišljeni poklon paketi pa čak i mogućnosti samostalnog kreiranja personaliziranog dara.

Za najmlađe posjetitelje pripremljeno je posebno iznenađenje – dječji kutak inspiriran omiljenim Životinjskim carstvom, koji svaki posjet pretvara u mali slatki doživljaj za cijelu obitelj. Otvaranjem novih lokacija Kraš nastavlja stvarati mjesta na kojima se rado zastaje, bilo za mali predah, pažljivo odabran poklon ili uživanje u dobro poznatim okusima.

Cilj tih potpora je ublažiti negativne posljedice rasta troškova proizvodnje, osigurati provedbu proljetne sjetve i sadnje u 2026. godini unatoč poremećajima, očuvati domaće proizvodne kapacitete i spriječiti pad proizvodnje te doprinijeti sigurnosti opskrbe hranom u uvjetima globalnih geopolitičkih nestabilnosti, navodi se u javnom pozivu. 

Kako su izvijestili iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, potpora iz ovog Programa dodjeljuje se u skladu s uredbom Europske komisije koja propisuje da ukupan iznos de minimis potpora po jednom poduzetniku ne smije prelaziti 50 tisuća eura tijekom razdoblja od tri prethodne godine.

Prihvatljivi korisnici su oni koji su upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, koji su podnijeli jedinstveni zahtjev za 2025.  s poljoprivrednim površinama veličine 1 hektar i više, na kojima se uzgaja jedna ili više prihvatljivih kultura i koji su podnijeli zahtjev za potporu iz članka 6. stavka 3. predmetnog pravilnika.

Prihvatljive kulture za potporu su poljoprivredne kulture koja pripadaju sektoru žitarica, krmnog bilja, uljarica, soje, šećerne repe, ostalog industrijskog bilja, voćnih vrsta ili povrća.

Osnova za izračun prihvatljivih hektara je jedinstveni zahtjev koji je korisnik podnio u skladu s Pravilnikom o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2025. godinu.

Minimalna poticana površina po korisniku je veličine 1 hektara zasijana/zasađena jednom ili više prihvatljivih kultura, a maksimalna 20 hektara zasijana/zasađena jednom ili više prihvatljivih kultura. Jedinični iznos potpore za prvih 10 prihvatljivih hektara iznosi 100 eura/ha, a 50 eura/ha za sljedećih 10 prihvatljivih hektara, navode iz Ministarstva.

Zahtjev za potporu popunjava se i podnosi putem AGRONET-a, zaštićene mrežne aplikacije Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, u modulu Zajednička organizacija tržišta/Pčelarstvo, od 2. travnja do 17. travnja 2026. godine. Zahtjev nije potrebno ispisivati i dostavljati Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, navodi se u priopćenju. (Hina)

Potpisivanje ugovora o preuzimanju poslovnih udjela i zaključenje transakcije uslijedit će nakon što Bosqar realizira planirano financiranje te po dobivanju svih potrebnih regulatornih odobrenja, navodi se u priopćenju Fortenove.

Član Upravnog odbora i glavni izvršni direktor Fortenova grupe Fabris Peruško rekao je kako je već izlaskom iz agrara Fortenova grupa započela strateški zaokret u poslovanju, s fokusom na djelatnosti i usluge koje nisu izravno vezane uz primarnu proizvodnju i preradu.

“Budući da je PIK u velikoj mjeri naslonjen upravo na poljoprivrednu proizvodnju, prirodna je bila naša odluka da za tu kompaniju pronađemo drugog vlasnika”, istaknuo je Peruško napominjući kako je sa svojim brandovima, kvalitetom i tržišnim udjelima PIK svakom partneru dodana vrijednost, a osobito Bosqaru koji ima dobre pretpostavke za stvaranje vlastite snažne platforme za proizvodnju hrane.

“Mi smo, s druge strane, izrazito sretni što smo i u ovom, kao i u svim dosadašnjim procesima dezinvestiranja, ispunili najvažnije vrijednosne kriterije – za našu kompaniju pronašli smo partnera koji će je dalje razvijati, jačati tržišne pozicije te očuvati zaposlenost. To je dobro za kompaniju i njezine zaposlenike, ali i za lokalnu zajednicu i gospodarstvo u cjelini”, rekao je Peruško.

U priopćenju Fortenove grupe navodi se kako bi potencijalno preuzimanje najvećeg hrvatskog proizvođača mesa i mesnih prerađevina bio važan korak Bosqar Investa u njegovoj strategiji izgradnje najsnažnije platforme za hranu u srednjoj i jugoistočnoj Europi, budući da bi se PIK time priključio Bosqarovoj diviziji Future Food u kojoj su već Panvita, vodeća slovenska poljoprivredno-prehrambena grupa i Mlinar, vodeća pekarska grupa u regiji Adria.

Komentirajući postignuti dogovor, predsjednik Uprave Bosqar d.d., holding tvrtke Bosqar Invest grupe Darko Horvat rekao je kako “planirano preuzimanje PIK Vrbovca predstavlja ključan novi moment u strategiji Bosqar Investa za izgradnju snažne regionalne platforme u poljoprivredno-prehrambenoj i mesno-prerađivačkoj industriji”.

Planiranim preuzimanjem PIK-a, Bosqar bi, kako je naveo, dodatno ojačao svoju platformu, okupljajući Panvitu, jednog od najvećih proizvođača hrane u Sloveniji, i PIK, jednog od najvećih proizvođača hrane u Hrvatskoj, unutar iste operativne strukture.

“Zadovoljni smo što je Fortenova grupa prihvatila našu obvezujuću ponudu. Radimo na finalizaciji ugovornih elemenata s našim partnerima u Fortenova grupi i PIK-u te očekujemo da će ugovor o kupnji poslovnih udjela biti potpisan u bliskoj budućnosti”, kazao je Horvat. 

PIK Vrbovec posjeduje najmoderniji pogon primarne obrade mesa (klaonicu) na ovim prostorima kao i pogone za preradu mesa. Izravno surađuje s preko 100 lokalnih farmi, kao i s farmama Belja, što ga čini najvećim domaćim prerađivačem svinjskoga mesa. Kompanija svoje proizvode izvozi u 20-ak zemalja, posjeduje izvozni broj HR 10 koji omogućuje izvoz na najzahtjevnija svjetska tržišta i trenutno zapošljava oko 1.500 radnika.

Stvaranje vodeće regionalne platforme za svježu hranu

U priopćenju Bosqar Investa navodi se kako bi potpisivanjem ugovora o kupoprodaji poslovnih udjela i ispunjenju svih potrebnih uvjeta i regulatornih odobrenja, Future Food vertikala Bosqae Invest grupe, temeljem javno dostupnih financijskih izvještaja za 2024. godinu, imala prihode od oko 640 milijuna eura i oko 4.800 zaposlenika, što bi je pozicioniralo kao vodeću platformu za svježu hranu u regiji.

Objedinjena platforma temeljila bi se na visoko integriranoj poljoprivrednoj proizvodnoj bazi, koja bi obuhvaćala više farmi, približno 86.000 tona godišnje proizvodnje mesa, voća, povrća i pekarskih proizvoda, tri najnaprednija pogona za preradu u regiji, kapacitet stoke od oko 120.000 svinja i 4,5 milijuna brojlerskih pilića. (Hina) 

Projekt se sastoji od dva segmenta – urbanog pošumljavanja za koje se prijavilo 29 gradova i izgradnje javnih slavina odnosno zdenaca s pitkom vodom za koje se prijavilo 17 gradova. Također, dio gradova sudjeluje u oba segmenta projekta. Time je ovogodišnje izdanje projekta Od izvora do mora postavilo nove standarde po broju uključenih gradova.

Za urbano pošumljavanje, u kategoriji malih gradova (do 10 tisuća stanovnika) prijavili su se: Beli Manastir, Benkovac, Ilok, Korčula, Lipik, Oroslavje, Otočac, Otok, Pakrac, Senj, Valpovo, Vodnjan i Vrgorac. U kategoriji srednjih gradova (od 10 do 35 tisuća stanovnika) sudjeluju: Čakovec, Daruvar, Gospić, Jastrebarsko, Koprivnica, Poreč, Sveta Nedelja, Virovitica i Zaprešić. U kategoriji velikih gradova (više od 35 tisuća stanovnika) ove godine sudjeluju: Varaždin, Velika Gorica, Osijek, Rijeka, Pula i Zadar.

U dijelu natječaja koji se odnosi na subvencioniranje izgradnje javne slavine/zdenca s pitkom vodom sudjeluju gradovi: Čakovec, Daruvar, Gospić, Klanjec, Koprivnica, Korčula, Lipik, Osijek, Otok, Senj, Sveta Nedelja, Trogir, Vinkovci, Virovitica, Vodice, Vodnjan i Zlatar.

Projekt Od izvora do mora promiče zaštitu vodnih resursa, odgovorno gospodarenje otpadom i pošumljavanje urbanih sredina s ciljem smanjenja ugljičnog otiska i sniženja temperature zraka. Gradovi su se za sudjelovanje prijavili putem natječaja koji je trajao od 2. do 31. ožujka. Obveza je gradova koji su se prijavili za urbano pošumljavanje u svojim sredinama organizirati jednodnevnu akciju čišćenja u suradnji s lokalnim nevladinim udrugama i volonterima, i to u razdoblju od 10. travnja do 22. lipnja. Gradovi će se bodovati prema broju okupljenih volontera, količini prikupljenog otpada te količini otpada po broju volontera, a za tri najuspješnija osiguran je nagradni fond od 45.000 eura namijenjen kupnji sadnica drveća za urbano pošumljavanje. Akcije sadnje održat će se u dogovoru s pobjedničkim gradovima tijekom jesenskih mjeseci, od rujna do studenoga, nakon čega će im biti dodijeljene i posebne plakete.

Gradovi koji su se prijavili za dio natječaja vezan uz javne slavine/zdence već su ispunili svoje obaveze: dostavili su prijavu, objasnili potrebe svoje zajednice i pokazali kako će javna slavina doprinijeti kvaliteti života sugrađana. Na temelju tih prijava, povjerenstvo projekta Od izvora do mora odabrat će pobjednički grad, čiji će izbor biti objavljen najkasnije do 1. srpnja. Pobjedničkom gradu pripast će nagrada od 10.000 eura, a njegova će zadaća potom biti da u roku od godine dana izgradi i postavi javnu slavinu te osigura da bude funkcionalna, na zadovoljstvo svih svojih građana.

Projekt Od izvora do mora Coca-Cola je u Hrvatskoj pokrenula 2018. godine u suradnji s Vladinim institucijama i udrugama civilnoga društva. Prije pet godine kao partner se pridružio i Jutarnji list, 2022. godine Konzum, a potom i Udruga gradova u Republici Hrvatskoj. Projekt uživa podršku Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije te Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Od pokretanja projekta održane su 134 akcije prikupljanja ambalažnog otpada, u kojima je sudjelovalo skoro 12.000 volontera. Ukupno su prikupljene čak 932 tone otpada, što odgovara količini kojom bi se moglo napuniti 108 kamiona.

Više informacija dostupno je na Coca-Colinoj mrežnoj stranici i u digitalnome izdanju Jutarnjega lista.

U skupini povrća, voća i grožđa, proizvodnja rajčice u 2025. u usporedbi s 2024. povećala se najviše, za 28.451 tonu ili za 60,9 posto, na ukupno 75.135 tona.

Povećana je i proizvodnja kupusa, bijeloga i crvenoga, za 9.708 tona ili 34,7 posto, na 37.663 tone, paprike, za 2.717 tona ili 20,6 posto, na 15.931 tonu, cikle, za 1.646 tona ili 48,6 posto, na 5.036 tona.

Proizvodnja salate je povećana za 825 tona ili 11,3 posto, na 8.131 tonu, cvjetače i brokule, za 415 tona ili 16,7 posto, na 2.898 tona i poriluka, za 174 tone ili 9,8 posto, na 1.943 tone. Rast proizvodnje zabilježen je i kod mandarina, za 15.976 tona ili 52,1 posto, na 46.651 tonu i jagoda, za 211 tona ili 10,1 posto, na 2.299 tona.

Također je povećana proizvodnja grožđa, za 23.237 tona ili 23,6 posto, na 121.499 tona.

Maslina je lani proizvedeno 33.732 tone, što je pad od 38 posto u odnosu na godinu prije.

Proizvodnja jabuka pala za 12,6 posto

Podaci DZS-a pokazuju da se u 2025. u usporedbi s 2024. proizvodnja jabuka smanjila za 8. 745 tona ili 12,6 posto, na 60.832 tone. Smanjena je i proizvodnja ostalog voća – šljiva, za 4.825 tona ili 42,1 posto, na 6.626 tona, višanja, za 3.837 tona ili 55,8 posto, na 3.035 tona, bresaka i nektarina, za 975 tona ili 28 posto, na 2.509 tona, krušaka, za 826 tona ili 30,3 posto, na 1.901 tonu.

Pala je i proizvodnja lješnjaka, za 810 tona ili 24,2 posto, na 2.538 tona, trešanja, za 488 tona ili 32,8 posto, na 1.001 tonu, marelica, za 394 tone ili 44,8 posto, na 486 tona, smokava, za 255 tona, oraha, za 145 tona.

Pad proizvodnje zabilježen je i kod graška, za svježe zrno i mahune, za 4.065 tona, ili 76,7 posto, na 1.233 tone, mrkve, za 1.831 tonu ili 13,6 posto, na 11.616 tona, lubenica, za 1.528 tona ili 5,2 posto, na 27.812 tone, dinja, za 1.503 tone ili 33,6 posto, na 2.970 tona, luka i češnjaka, za 541 tonu ili 2,6 posto, na 20.016 tona, graha, za svježe zrno i mahuna, za 710 tona ili 26,5 posto, na 1.969 tona, te krastavca i kornišona, za 531 tonu ili 6,6 posto, na 7.533 tone.

Iz DZS-a napominju kako će konačni podaci o proizvodnji voća, povrća i grožđa biti dostupni 18. svibnja. (Hina) 

Prvog travnja tvrtka Gebrüder Weiss po peti put započinje svoju internacionalnu biciklističku kampanju GWcycles. Cilj je zajednički prijeći milijun kilometara – i pritom ukloniti do deset tona plastičnog otpada iz rijeka i obalnih područja.

Koncept je jednostavan: za svaki prijeđeni kilometar, Gebrüder Weiss financira prikupljanje i pravilno zbrinjavanje deset grama plastičnog otpada. Ta se inicijativa i ovaj put provodi u partnerstvu s berlinskom ekološkom tvrtkom CleanHub.

„Kampanja GWcycles pokazuje koliko je lako kombinirati održivu mobilnost s konkretnim djelovanjem za zaštitu okoliša – kilometar po kilometarʺ, izjavio je Frank Haas, voditelj odjela za strategije i komunikacije u tvrtki Gebrüder Weiss.

Sudjelovanje je otvoreno za sve diljem svijeta. Prijeđeni kilometri prate se putem besplatne aplikacije Radbonus koja je kompatibilna s uobičajenim uređajima za praćenje tjelesne aktivnosti. Početne nagrade dobivaju se već nakon prijeđenih 50 kilometara, a sve nagrade izrađene su od recikliranih materijala.

Dodatne informacije i registracija: www.gw-world.com/gwcycles

Uskrs je blagdan koji označava novi početak, ali i povratak jednostavnim trenucima koji imaju najveću vrijednost. U toplini doma, za stolom koji okuplja obitelj i prijatelje, stvaraju se uspomene koje nadilaze samu hranu, a blagdanski stol postaje mjesto gdje se susreću okusi, mirisi i atmosfera koja poziva na uživanje.

Iako je uskrsna nedjelja središnji trenutak okupljanja, blagdanski ugođaj započinje već danima ranije. Veliki petak tradicionalno je rezerviran za laganija, riblja jela, a sve više obitelji taj ritam nastavlja i u subotu, birajući jednostavne obroke koji ne zahtijevaju dugotrajnu pripremu, ali i dalje nude bogat okus. Na taj se način kroz cijeli vikend stvara prirodan prijelaz prema svečanijem uskrsnom stolu, uz više prostora za druženje i uživanje.

U tom balansu između tradicije i suvremenog načina života sve se češće traže rješenja koja donose raznolikost, ali i jednostavnost u pripremi. Dok kontinentalni krajevi njeguju bogate uskrsne stolove u znaku mesa, u mediteranskom dijelu prevladava nešto laganiji pristup jelima, što otvara prostor za kombiniranje različitih stilova i okusa. Upravo se u takvom pristupu riba prirodno nameće kao izbor koji unosi svježinu i ravnotežu u blagdanski jelovnik.

Adriatic Queen proizvodi lako se uklapaju u taj ritam uskrsnog vikenda, od jednostavnih zalogaja i namaza idealnih za opuštena druženja, do svježih salata i toplih jela koja se pripremaju u svega nekoliko koraka. Tuna, sardine i skuša omogućuju stvaranje raznolikih kombinacija koje nadopunjuju tradicionalni blagdanski stol, bez potrebe za dugotrajnim boravkom u kuhinji. Na taj način, blagdanski stol ostaje vjeran tradiciji, ali dobiva i novu dimenziju, moderniju i razigraniju, prilagođenu suvremenom načinu života. Umjesto dugih priprema, fokus se vraća na ono što Uskrs uistinu predstavlja: zajedništvo, opuštenost i dijeljenje trenutaka s najbližima.

Adriatic Queen proizvodi pritom zadržavaju naglasak na kvaliteti i autentičnim okusima Jadrana, inspiriranim dugom ribarskom tradicijom. Kombinacija pažljivo odabranih sastojaka i suvremene praktičnosti omogućuje da svaki obrok bude i dojmljiv i jednostavan za pripremu, upravo onakav kakav blagdani i traže.

“Uskrs je vrijeme novih početaka, ali i povratka jednostavnim vrijednostima, obitelji i zajedništvu. Naši kvalitetni proizvodi nastaju s idejom da unesu ravnotežu u blagdanski stol, bilo kao laganiji izbor ili kao inspiracija za raznovrsniji jelovnik”, istaknula je Tihana Bodlović, direktorica prodaje i marketinga tvrtke Sardina.

U vremenu kada se sve više cijeni ravnoteža između kvalitete i praktičnosti, Adriatic Queen proizvodi donose upravo to, mogućnost da blagdanski stol bude bogat, raznolik i prilagođen različitim ukusima, a sama priprema jednostavna i bez stresa.

Kao član međunarodne inicijative International Coffee Partners (ICP), Franck sudjeluje u obilježavanju 25. obljetnice ove pretkonkurentne inicijative koja okuplja vodeće europske kompanije iz sektora kave – Delta Cafés iz Portugala, Joh. Johannson Kaffe iz Norveške, Lavazza iz Italije, Löfbergs iz Švedske, Neumann Kaffee Gruppe i Tchibo iz Njemačke.

ICP je osnovan 2001. godine, u razdoblju globalne krize u industriji kave, s ciljem zajedničkog djelovanja na jačanju otpornosti uzgajivača kave i unapređenju radnih i životnih uvjeta poljoprivrednih obitelji. U proteklih 25 godina članovi ICP-a uložili su 25 milijuna eura u aktivnosti inicijative, pritom mobilizirajući dodatna sredstva donatorskih organizacija i drugih partnera za rješenja koja donose stvarne i dugoročne promjene.

25 godina stvarnih promjena

U ovoj godini ICP obilježava 25 godina kontinuirane podrške malim uzgajivačima kave i njihovim zajednicama. Od samih početaka, rad ICP-a temelji se na kontinuiranom učenju i razumijevanju stvarnih potreba proizvođača, uz uvažavanje svih kompleksnosti s kojima se suočavaju.

Takav pristup rezultirao je razvojem sveobuhvatnog modela djelovanja usmjerenog ne samo na produktivnost i kvalitetu kave, već i na unapređenje radnih i životnih uvjeta obitelji uzgajivača – kroz razvoj obiteljskih gospodarstava, jačanje organizacija poljoprivrednika, otpornost na klimatske promjene, uključivanje mladih te rodnu ravnopravnost.

„U proteklih 25 godina kroz naše partnerstvo uložili smo 25 milijuna eura u aktivnosti ICP-a koje potiču stvarne promjene. Jačanje otpornosti proizvodnje kave i osiguravanje prosperitetnije budućnosti za obitelji uzgajivača i njihove zajednice zadaci su koji zahtijevaju zajednički pristup. Jasno nam je da udruživanjem znanja i resursa, kako među članicama tako i s poljoprivrednicima, možemo postići više“, izjavio je Rui Miguel Nabeiro, predsjednik Upravnog odbora International Coffee Partnersa.

Inicijativa je pokrenuta 1999. na poticaj Michaela R. Neumanna, a formalno osnovana 2001. Temelji se na odgovornom obiteljskom poduzetništvu europskih članica i zajedničkom pristupu održivosti.

„Impresivno je vidjeti da je takav poduzetnički i etički pristup dao rezultate kroz 25 godina. To potvrđuje kako dosljedan, zajednički rad može dovesti do stvarnih promjena, na dobrobit naših partnera – malih uzgajivača kave u Africi i drugim dijelovima svijeta“, izjavio je Michael R. Neumann.

Utjecaj na terenu: unaprijeđena proizvodnja i životni uvjeti

Od 2001. godine više od 125.700 obitelji proizvođača sudjelovalo je u ICP projektima u 13 zemalja u kojima se uzgaja kava. Primjena održivih poljoprivrednih praksi i diverzifikacija proizvodnje omogućile su unapređenje uzgoja kave te povećanje stabilnosti prihoda.

Razvijeni alati i pristupi prilagodbi dodatno su ojačali otpornost proizvođača na klimatske promjene, dok je podrška u uzgoju dodatnih kultura pridonijela većoj prehrambenoj sigurnosti i stvaranju dodatnih izvora prihoda. Ključnu ulogu ima i razvoj organizacija poljoprivrednika i zadruga koje članovima omogućuju pristup relevantnim uslugama i konkurentnim tržištima. Od 2001. ICP je surađivao s više od 2.700 organizacija poljoprivrednika, podupirući osnivanje novih i razvoj postojećih.

Kroz ciljane edukacije dodatno su osnaženi mladi i žene za aktivno sudjelovanje u donošenju odluka i pokretanju promjena u svojim zajednicama. U 2025. godini 22% sudionika edukacija činili su mladi poljoprivrednici u dobi od 18 do 35 godina, dok su žene činile 45% svih polaznika. Sve projekte ICP-a provodi Hanns R. Neumann Stiftung (HRNS), trenutačno u Brazilu, Etiopiji, Hondurasu, Indoneziji, Tanzaniji i Ugandi.

„U Indoneziji ICP ima važnu ulogu u jačanju tržišne pozicije proizvođača kave. Ključna lekcija jest da su inkluzivan i dugoročan pristup nužni za održive promjene. Dok se kava iz tih regija ranije smatrala neujednačenom i slabije kvalitete, danas se situacija značajno promijenila – zadruge uspješno povezuju uzgajivače s izvoznim kompanijama i kontinuirano podižu kvalitetu proizvodnje“, rekao je Arman Ginting, direktor HRNS-a u Indoneziji.

Dugoročna predanost i održiva transformacija

U uvjetima smanjenih prinosa, rasta troškova i sve izraženije globalne neizvjesnosti, ICP ostaje pouzdan partner obiteljima uzgajivača kave i njihovim zajednicama. Istodobno, učinci klimatskih promjena postaju sve vidljiviji, dok se međunarodna pomoć u pojedinim zemljama smanjuje ili potpuno ukida.  Ovi trendovi dodatno naglašavaju važnost dugoročnog djelovanja i pretkonkurentnih ulaganja.

„ICP ostaje predan dugoročnom pristupu i nastavlja doprinositi održivoj transformaciji sektora kave. Dijeljenjem iskustva i znanja s poljoprivrednicima i drugim dionicima pokazujemo što je moguće postići kada se ključni izazovi rješavaju zajednički“, istaknuo je Rui Miguel Nabeiro.

Konferencija je bila posvećena digitalnoj transformaciji hrvatskog gospodarstva i korištenju umjetne inteligencije, a kako je kazao guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić, AI otvara puno mogućnosti za povećanje produktivnosti, međutim nosi i neke izazove, između ostalog i po tržište rada.

Poručio je da je prije svega potrebna sposobnost da se umjetnu inteligenciju koristi. “Možete imati umjetnu inteligenciju, ali ako nemate ideju što od nje možete dobiti i kako iz nje ‘izvući’ povećanje produktivnosti, ona vam neće puno pomoći. Međutim ako imate tu ideju, a prvenstveno vještine i sposobnosti radnika koji je mogu koristiti, onda ćete iz nje moći ‘izvući’ puno više”, rekao je Vujčić.

Istaknuo je da je ovo peta zajednička konferencija HNB-a i EIB-a, a da Hrvatska sada “stoji puno bolje” nego 2014. kada je održana prva. Tako, u međuvremenu je ušla u eurozonu i Schengen, a zadnjih pet godina je i među najbrže rastućim ekonomijama EU-a.

“Međutim, pred nama su izazovi daljnjeg rasta, a jedan od izvora budućeg rasta svakako može biti umjetna inteligencija i njena primjena”, kazao je Vujčić, još aktualni guverner HNB-a, koji je nedavno imenovan za potpredsjednika Europske središnje banke (ESB). 

Hrvatske tvrtke ispodprosječne po ulaganjima u nove proizvode i usluge

Donedavni, pak, hrvatski ministar financija a sada potpredsjednik Europske investicijske banke (EIB), Marko Primorac, kao pozitivan je izdvojio podatak da hrvatske tvrtke investiraju i nešto više od europskog prosjeka, pri čemu u planiranju tih investicija imaju “pozitivan ali i racionalan optimizam”. 

Međutim, upozorio je, treba unaprijediti ulaganja u digitalizaciju, a posebno u umjetnu inteligenciju jer hrvatske tvrtke u tom kontekstu “malo zaostaju”. One i koje ulažu u taj segment, napomenuo je, uglavnom su fokusirane na unaprjeđenje internih procesa, a ne kako bi AI koristile u smislu “iskustva za korisnike ili poboljšanja usluga koje nude”.

Naime, kako je pokazalo EIB-ovo istraživanje o ulaganjima za 2025. godinu, udio hrvatskih tvrtki koje ulažu doseže 89 posto i neznatno je viši od prosjeka EU-a od 86 posto. Između ostalog, relativno je visok i udio hrvatskih tvrtki, 39 posto nasuprot 26 posto u Uniji, kojima su za slijedeće tri godine prioritet ulaganja u širenje proizvodnih kapaciteta. 

No s druge strane, hrvatske tvrtke u prosjeku manje od europskih ulažu u razvoj novih proizvoda, usluga ili proizvodnih procesa, a tek ih petina ili 22 posto koristi AI, dok je na razini Unije taj prosjek 37 posto. Također, hrvatske tvrtke su ispodprosječne i po korištenju više naprednih digitalnih tehnologija u svom poslovanju – to ih čini 29 posto, dok je europski prosjek 51 posto.

Primorac je rekao da je EIB, kao institucija koja podržava ulaganja i u digitalizaciju i digitalnu infrastrukturu, spremna kroz različite instrumente podržati i hrvatska mala i srednja poduzeća. “Vjerujemo da s instrumentima koje možemo pružiti, ne samo kroz EIB, nego i našu grupu, koju čini i Europski investicijski fond, možemo značajno poduprijeti i privatni sektor u Hrvatskoj”, poručio je.

“Potrebna ulaganja u energetsku, digitalnu i prometnu infrastrukturu”

Također, s obzirom na složenu geopolitičku i geoekonomsku situaciju, naveo je Primorac, EIB je usmjeren i na jačanje energetske infrastrukture i sigurnosti, kako bi se ojačao strateški suverenitet Unije, kao i diversificirali energetski dobavni pravci.

Izjavio je da sve što je Hrvatska ostvarila u proteklom razdoblju, u smislu jačanja financijskog kredibiliteta i kapaciteta te pozicioniranja u “uži” dio EU-a, pridonijelo jačanju njena gospodarstva, a da slijedeći iskorak treba biti jačanje produktivnosti. Tako, kako bi došlo do rasta gospodarstva na temelju veće produktivnosti, istaknuo je, potrebna su već spomenuta ulaganja u energetsku i digitalnu kao i prometnu infrastrukturu. “To je ono što ćemo nastojati zagovarati i truditi se da i na taj način pomognemo Hrvatskoj”, rekao je Primorac.

Inače, EIB je, kao financijska institucija u izravnom vlasništvu zemalja članica EU-a, samo lani diljem Unije osigurala financiranje u iznosu od sto milijardi eura, od čega se na Hrvatsku odnosilo 536 milijuna eura.

Apostrofiravši strategiju Unije za štednju i ulaganja, Primorac je naglasio i potrebu “mobiliziranja štednje i svih sredstava koja stoje neiskorištena”. Poručio je da kapital treba “transformirati” i “produktivno uložiti” u mlade i inovativne tvrtke, kako one u potrazi za kapitalom ne bi odlazile u “druge države, posebno prekooceanske”. “Zadržavajući te tvrtke u EU, posebno Hrvatskoj, trebamo nastojati jačati našu konkurentnost”, istaknuo je Primorac.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić je izjavio da je upotreba umjetne inteligencije u svijetu u “sve većem zamahu”, a potrebna je i hrvatskoj ekonomiji, prije svega s ciljem promjene njezine strukture i poticanja upravo onih sektora koji mogu za nju generirati novu dodanu vrijednost. (Hina)

Transakcija, ukupne vrijednosti do 80 milijuna eura, predvođena investicijom EBRD-ja s do 50 milijuna eura te sudjelovanjem Bosqar Investa i MidEurope u iznosu do 30 milijuna eura, strukturirana je u dvije faze. Prva faza se odnosi na inicijalno ulaganje EBRD-a u iznosu od 35 milijuna eura za vlasnički udio od 15,61 posto u Mlinaru, čime se osigurava kapital za ubrzano širenje, daljnji razvoj proizvoda i ulazak na nova tržišta.‍

Druga faza se odnosi na dodatnih 45 milijuna eura, za koje se očekuje da će biti investirani tijekom razdoblja od 12-24 mjeseci, pri čemu EBRD može odlučiti pružiti iznos od do 15 milijuna eura, a Bosqar Invest i MidEuropa mogu odlučiti pružiti iznos od preostalih 30 milijuna eura.

“Ta investicija označava novu prekretnicu unutar Bosqarove strategije izgradnje i jačanja regionalnih lidera u ključnim sektorima, uključujući proizvodnju hrane, uz istovremeni iskorak u dugoročnom stvaranju vrijednosti i otpornosti”, ističe se u priopćenju.

Suradnja Bosqar Investa i EBRD-a, kako se navodi, do danas je mobilizirala ukupno financiranje u iznosu od približno 170 milijuna eura, od čega je više od 80 milijuna eura u protekle dvije godine usmjereno u Bosqarovu poslovnu vertikalu Future Food, kroz kombinaciju ulaganja u vlasnički kapital i obveznice. 

Bosqar Invest najavio dokapitalizaciju za potrebe financiranja budućih akvizicija

Bosqar Invest danas je najavio da u kompaniji planiraju sekundarnu javnu ponudu dionica (SPO) radi financiranja novih akvizicija, među ostalim i PIK Vrbovca, kao i uvođenje nove politike dividendi te programa poticaja za zaposlenike.

Ta investicijska grupacija sazvala je glavnu skupštinu dioničara za 11. svibnja, na kojoj će predložiti povećanje temeljnog kapitala za najviše 7,82 milijuna eura, na iznos od najviše 23,46 milijuna eura, izdanjem do najviše 5,89 milijuna novih redovnih dionica.

 “Očekuje se da će SPO značajno ojačati bilancu i financijsku fleksibilnost Društva. Ponuda dionica trebala bi uključivati komponentu usmjerenu prema retail (malim) investitorima, uz sudjelovanje pojedinačnih investitora u Hrvatskoj i zaposlenika Grupe u Hrvatskoj i Sloveniji”, navode i Bosqara.

Glavna skupština razmotrit će i uvođenje ESOP (Employee Stock Ownership Program) programa poticaja za zaposlenike Grupe u Hrvatskoj i Sloveniji, pri čemu će sudjelovanje zaposlenika biti dio javne ponude dionica, s ciljem usklađivanja njihovih interesa s interesima dioničara te jačanja zadržavanja zaposlenika i dugoročnog stvaranja vrijednosti.

Sredstva prikupljena putem SPO-a planiraju se usmjeriti na strateške akvizicije u ključnim poslovnim vertikalama, uključujući namjeravanu akviziciju PIK Vrbovca, kao i na druge prilike spajanja i preuzimanja usmjerene na ostvarivanje sinergija, rast prihoda i dugoročno stvaranje vrijednosti, stoji u priopćenju.

Dioničarima će biti predstavljena i politika isplate dividendi, prema kojoj društvo namjerava isplaćivati do 50 posto neto dobiti ostvarene u pojedinoj godini, uz ispunjenje predviđenih uvjeta.

Osim toga, glavna skupština razmotrit će i novi okvir za stjecanje vlastitih dionica, kojim bi se zamijenila postojeća odluka koja je dopuštala otkup do 20 milijuna eura. Prema prijedlogu, Uprava bi bila ovlaštena tijekom razdoblja od pet godina stjecati vlastite dionice bez dodatnog odobrenja skupštine, pri čemu bi njihov ukupan udio bio ograničen na 10 posto temeljnog kapitala, a ukupni iznos otkupa na 75 milijuna eura, zaključuje se. (Hina)